Olimpijski pobednik
Olimpijski pobednik je u najvećem broju sportova vrhunsko dostignuće koje može da postigne neki sportista.
Još od starogrčkih vremena pobednici na Olimpijskim igrama, od 776. p. n. e., bili su slavljeni kao polubogovi. Njima u čast uklanjani su delovi gradskih bedema da bi, nakon pobede na Igrama, mogli s pratnjom ući u grad. Obnavljanjem Olimpijskih igara 1896. od strane barona Pjera de Kubertena sportisti ponovo streme tom najvišem naslovu u sportu koji jamči mesto u svim sportskim analima i svojevrsnu besmrtnost.
- Prvi zabelženi Olimpijski pobednik antičkih Igara bio je trkač Koroibos.
- Prvi Olimpijski pobednik Igara modernog doba postao je 6. aprila 1896. Džejms Brendan Konoli, SAD, u troskoku - 13,71 m
- Prva žena Olimpijski pobednik: Šarlota Kuper (Velika Britanija), tenis (pojedinačno), Pariz 1900.
- Najstariji Olimpijski pobednik: Oskar Svan (Švedska), streljaštvo (ekipno), Stokholm 1912. - 64 godine i 258 dana.
- Najstariji individualni Olimpijski pobednik: Džošua Milner (Velika Britanija), streljaštvo, London 1908. - 61 godina i 4 dana.
- Najmlađi Olimpijski pobednik(ca): Marjorie Gestring (SAD), skokovi u vodu, Berlin 1936. - 13 godina i 268 dana.
Zanimljivost[uredi | uredi izvor]
Na Igrama u Parizu 1900., holandski dvojac s kormilarom osvojio je zlatnu medalju. Pre trke su zaključili da je njihov kormilar pretežak, pa su pozvali za kormilo jednog dečaka koji je stajao kraj staze i pobedili. Pre dodele zlatne medalje dečak se izgubio u gomili i njegovo ime se nije nikada saznalo, a očevici su izjavili da je imao između 7 i 10 godina, pa bi on tako bio najmlađi Olimpijski pobednik, ali...