Ornstajn-Ulenbekov proces

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Simulacija Ornstajn-Ulenbekovog procesa sa različitim početnim uslovima

Ornstajn-Ulenbekov proces je jedini netrivijalni stohastički proces koji je u isto vreme stacionaran, Gausov i Markovljev proces. To podrazumeva da je Ornstajn-Ulenbekov proces slučajan proces koji ima istu Gausovu raspodelu u vremenu, tj. njegova gustina verovatnoće ne evoluira u vremenu, dok osobine Markovljevog procesa podrazumevaju da taj proces dodatno ne zavisi od istorije, tj. da je u potpunosti određen samo početnim uslovom i uslovna verovatnoća prelaska iz jednog u drugo stanje, a ne zavisi od stanja u kojim se sistem nalazio u prethodnim trenucima.

Primena[uredi | uredi izvor]

Ornstajn-Ulenbekov proces se često koristi u raznim modelima procesa, npr. u biologiji ili ekonomiji, gde se njime predstavljaju neuronski impulsi, interesne kamate, itd.[1]

Poređenje sa Braunovim kretanjem[uredi | uredi izvor]

Za razliku od Braunovog kretanja koje predstavlja proces kretanja malog tela u fluidu pod uticajem velikog broja sudara sa molekulima supstance što izaziva slučajno kretanje tela Markovljevog tipa, Ornstajn-Ulenbekov proces uračunava dodatan efekat viskoznog trenja koje je približno proporcionalno brzini kretanja tela.[2]

I Braunovo kretanje i Ornstajn-Ulenbekov proces spadaju u difuzione procese. Braunovo kretanje se karakteriše sa parametrima dok se Ornstajn-Ulenbekov proces karakteriše sa: Na taj način Ornstajn-Ulenbekov proces predstavlja linearnu funkciju Braunovog kretanja.

Ornstajn-Ulenbekov proces kod kog se vidi linearna tendencija Klasično Braunovo kretanje

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ornstajn-Ulenbekov proces, planetmath.org, pristupljeno: 29. januar 2017.
  2. ^ Braunovo kretanje i difuzioni procesi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. avgust 2017), pristupljeno: 29. januar 2017.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]