Oftalmoplegija
Oftalmoplegija ili oftalmopareza je paraliza ili pareza očnih mišića.
Za internuklearnu oftalmoplegiju ili sindrom jedan i po, kao oblike oftalmoplegije lečenje i prognoza (da li se poremećaj smanjuje ili na kraju nestaje) zavise od poremećaja koji ga je izazvao.[1]
Etiologija[uredi | uredi izvor]
Uzroci oftalmoplegije mogu biti razni, ali su najčešći:
- traumatski (fraktura baze lobanje),
- zapaljenjski (meningitis, sifilis, botulizam, poliradikuloneuritis),
- degenerativni (progresivna nuklearna oftalmoplegija),
- vaskularni (sklerotična petehijalna krvarenja u međumozgu),
- multipla skleroza,
- cerebralni infarkt,
- tumori moždanog stabla i 4. komore,
- intoksikacija lekovima (tricikličnim antidepresivima, fenotiazinom, barbituratima, difeninom),
- metaboličke encefalopatije (hepatična encefalopatija, bolest javorovog sirupa)
- sistemski eritematozni lupus,
- traumatska povreda mozga,
- degenerativne bolesti (progresivna supranuklearna paraliza, spinocerebelarna degeneracija),
- sifilis.
Vrste oftalmoplegije prema mestu nastanka[uredi | uredi izvor]
Po mestu patoološkog procesa koji je uzrokovao paralizu, oftalmoplegije mogu biti:
Supranuklearna oftalmoplegija | Lezije su iznad jedara, oštećeni su kortikalni centri za pogled, kao i njhove veze sa centrom za horizontalni pogled (pons) ili centrom za vertikalni pogled (mezencefalon). Pacijent ne može ni voljno ni refleksno da pokreće oči. |
Nuklearna oftalmoplegija | Oštećenje je na nivou jedara moždanog stabla |
Infranuklearna oftalmoplegija | Oštećeni su sami nervi, odnosno stabla. Može biti kompletna i nekompletna. Spoljašnja oftalmoplegija označava oduzetost mišića pokretača oka, a unutrašnja paralizu glatke muskulature unutar oka (u irisu i cilijarnom telu), zenice su široke i ne reaguju na svetlost i akomodaciju. |
Internuklearna oftalmoplegija | Jednostrana je ili obostrana pareza adukcije očnih jabučica u lateralnom horizontalnom pogledu ali ne i u konvergenciji. Kod ovog oblika oftalmoplegije oštećen je asocijativni put moždanog stabla (lat. tractus longitudinais medialis), koji povezuje jedra bulbomotora međusobno i sa jedrima vestibularisa i jedrima cervikalnog dela kičmene moždine (uz pomoć ove veze čovek okreće glavu, oči i vrat u isto vreme ka istoj strani). |
Dijagnoza[uredi | uredi izvor]
Dijagnoza se postavlja se na osnovu oftalmološkog i neurološkog pregleda i daljih ispitivanja radi utvrđivanja uzroka (rendgenografija, CT, NMR)
Terapija[uredi | uredi izvor]
Lečenje je etiološko ako se zna uzrok. Simptomatsko lečenje se sastoji od medikamentnog (vitamin B), fizikalnog (elektroterapija) i operativnog.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Internuclear Ophthalmoplegia - Brain, Spinal Cord, and Nerve Disorders”. Merck Manuals Consumer Version (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-26.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Klasifikacija |
---|
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |