Pređi na sadržaj

PKB

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
PKB Korporacija
Osnovano27. decembar 1945.; pre 80 godina (1945-12-27)
Rukovodioci
Vanja Milić
PrihodPad 12,21 milion (2019)[1]
ProfitPozitivan pad (€78,08 miliona) (2019)[1]
Ukupna aktivaPad €156,42 miliona (2019)[2]
VlasnikAl Dahra Serbia
Broj zaposlenih
51 (2019)
Veb-sajtwww.pkb.rs

PKB Korporacija je srpska agrobiznis kompanija. Sedište je u Padinskoj Skeli.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Kompanija koristi skraćeni naziv PKB kao skraćenicu od Poljoprivredni kombinat Beograd.[3]

PKB Korporacija je osnovana 27. decembra 1945. godine, sa sedištem u Beogradu.[4] Bila je to najveća agrobiznis kompanija u bivšoj Jugoslaviji koja je nudila razne usluge.[5] Na svom vrhuncu imala je 42.000 zaposlenih širom bivše Jugoslavije.[6] Tokom 2000-ih privatizovana su velika odeljenja PKB-a, pre svega lanac supermarketa Pekabeta i prehrambene kompanije Imlek i Frikom.[5]

Vlada Srbije je 2015. godine na javnoj aukciji ponudila kompaniju na prodaju po ceni od 154 miliona evra (51% imovine); međutim aukcija je propala jer niko nije dao ponude.[7] U januaru 2018. godine objavljeno je da je Vlada Srbije dogovorila sa MMF-om da proda svoj udeo u PKB korporaciji do leta 2018, kako bi dodatno konsolidovala svoje finansije.[8] Vlada Srbije je u septembru 2018. prihvatila jedinu ponudu Al Dahra Serbia od 105,05 miliona evra.[9] Ugovor između strana je finalizovan i zvanično potpisan 4. oktobra 2018. godine.[10] Prema finansijskom izveštaju za 2018. ukupan kapital iznosio je 227 miliona evra.[11]

Organizacija

[uredi | uredi izvor]

Od septembra 2016. godine, PKB je upravljala sa oko 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.[12] Oko 23.000 hektara je u vlasništvu Vlade Srbije, a 7.000 u vlasništvu PKB-a.[12] Njen ukupan udeo je podeljen na 9 celina od kojih se osam nalazi severno od gradskog područja Beograda: Čenta, Dunavac, Pionir, Partizanski prelaz, Padinska Skela, Lepušnica, Kovilovo, Mladost (severno od grada Beograda) i 7. Juli se nalazi južno od gradskog područja Beograda.[12]

Većina proizvodnih i upravnih zgrada nalazi se u Pančevačkom ritu, koji se nalazi 15 kilometara severno od centra Beograda.[13]

Od septembra 2016. godine, PKB je imala 9.000 krava, 3.500 goveda, 6.000 svinja, 2.000 ovaca i 30.000 kokošaka.[12] Od motorizovane opreme raspolagao je sa 330 traktora, 35 kombajna, 90 mašina za utovar i 1.370 priključnih mašina.[12]

17. oktobra 2018. godine kompanija Al Dahra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) kupila je imovinu Poljoprivrednog kombinata „Beograd“ (PKB) za 105 miliona evra. Arapska kompanija je kupila PKB za svega milion evra više od početne cene i to bez konkurencije[14].

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „KONSOLIDOVANI BILANS USPEHA (2019) - PKB Corporation”. apr.gov.rs. Pristupljeno 25. 1. 2021. [mrtva veza]
  2. ^ „KONSOLIDOVANI BILANS STANjA (2019) - PKB Corporation”. apr.gov.rs. Pristupljeno 25. 1. 2021. [mrtva veza]
  3. ^ „(PDF) Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and Montenegro)”. Arhivirano iz originala 21. 01. 2023. g. Pristupljeno 03. 07. 2023. 
  4. ^ „Osnivanje i istorijski razvoj”. pkb.rs. Arhivirano iz originala 21. 04. 2021. g. Pristupljeno 28. 12. 2017. 
  5. ^ a b „PRODAJA PKB: Galabija nad srpskim oranicama”. novosti.rs. Pečat. 23. 9. 2018. Pristupljeno 19. 12. 2018. 
  6. ^ „PKB: Uništavanje uspeha”. cins.rs. Centar za istraživačko novinarstvo Srbije. Arhivirano iz originala 21. 03. 2019. g. Pristupljeno 21. 3. 2019. 
  7. ^ Milojević, Milica. „Difficult future of the largest Serbian agricultural company”. financialobserver.eu. Pristupljeno 4. 1. 2018. 
  8. ^ Albunović, Ivana (3. 1. 2018). „Privatizacija PKB-a obećana MMF-u”. politika.rs. Pristupljeno 13. 3. 2018. 
  9. ^ „Država odlučila: PKB prodat Arapima”. b92.net. 14. 9. 2018. Pristupljeno 14. 9. 2018. 
  10. ^ „AL DAHRA KUPILA PKB: U naredne tri godine investiraće 30 miliona evra”. blic.rs. Tanjug. 4. 10. 2018. Pristupljeno 4. 10. 2018. 
  11. ^ „Povoljnom kupovinom PKB-a Al Dahra zaradila 106 miliona evra”. insajder.net. 15. 6. 2019. Pristupljeno 28. 8. 2019. 
  12. ^ a b v g d Lazić, Č. (13. 9. 2016). „PKB je veliki skoro kao CEO BEOGRAD (GRAFIKA)”. blic.rs. Pristupljeno 28. 12. 2017. 
  13. ^ „PKB Corporation JSC Belgrade Padinska Skela”. kipdf.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-21. 
  14. ^ „Prodaja PKB-a, najvećeg poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji - katastrofa za agrarnu zemlju!”. Prvi Prvi na Skali (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2025-08-22. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]