PRIZMA (Program masovnog nadzora)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Program Prizma

PRIZMA je računarski program za masovno praćenje i nadzor građana od strane vlade SAD. Ovaj softver se koristi za upravljanje informacijama skupljenih preko interneta i drugih oblika elektronskih kominikacija (imejl, SMS, MMS, čet i sl.) [1]. Klasifikovan je kao tajni program sa poverljivim informacijama kojeg vodi američka Američka agenicija za nacionalnu bezbednost (NSA) od 2007. godine [2][3]

PRIZMA je skraćenica za " Sistem planiranja, integracije, sinhronizacije i upravljanja resursima“. [4][5][6]

Izveštaji sastavljeni na osnovu informacija koje su procurele opisuju program PRIZMA kao sistem dubokog nadziranja tokom komunikacija uživo, pri čemu se pohranjuju razne informacije. Ciljna grupa su klijenti raznih korporacija koji žive van SAD, ili američki državljani koji komuniciraju van te države. [7] NSA, navodno, tako akumulira podatke putem raznih načina (email ,video ,audio čet, razmena datoteka, detalji o društvenim mrežama kao što je Fejsbuk ).[7]

Direktor državne agencije za informacije, Džejms Klaper, navodi da PRIZMA ne može biti korišćena tako da namerno cilja na Amerikance ili ikoga ko živi u SAD. Navodi da Američki Kongres i tajni sud nadgledaju program te se brinu da se skupljanje i zadržavanje tajnih podataka Amerikanaca svodi na minimum. [8]

Vašington post piše da obljavljeni dokumenti ukazuju da je PRIZMINA aktivnost „glavni izvor sirovih informacija koje se koriste za izveštaje o analizama NSA“. [9]

2013. godine u javnosti je izbio skandal kada je Američki nadzorni sud za strane informacije izdao direktivu telekomunikacionom preduzeću Verizon u da preda NSA-u zapise svih njenih klijenata i telefonskih razgovora istih na dnevnom nivou. [3][10]

Zaposleni u NSA-u , Vilijam Binei, je izjavio da je PRIZMA samo još jedan u nizu izvora informacija: „Telekomunikaciona preduzeća su NSA-u davala pristup svojim linijama za komunikaciju. Uređaji preduzeća Narus, koje je NSA stavila u razne sobe preko AT & T optičke mreže, ili Verizon mreža, nisu mogli skupiti sve. Mogli su većinu, ali ne i sve. Stoga, kako bi prikupili sve informacije, morali su ići do servis providera kako bi ispunili prazna polja. Zato i postoji PRIZMA - kako bi popunila nepoznanice. Takođe ove informacije daju FBI-u temelj za predstavljanje dokaza na sudu“. [11]

"Paralelni program, znan pod šifrom BLARNEJ, skuplja metapodatke širom Interneta.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Leger, Donna Leinwand (8. 6. 2013), „Parts of NSA's PRISM program declassified”, USA Today, Pristupljeno 9. 6. 2013 .
  2. ^ „US intelligence mining data from nine U.S. Internet companies in broad secret program”. The Washington Post. 6. 6. 2013. Pristupljeno 6. 6. 2013. 
  3. ^ a b Charles Savage (6. 6. 2013). „U.S. Confirms That It Gathers Online Data Overseas”. New York Times. 
  4. ^ „Government: 11 things you need to know about US domestic spying”. The Blaze. 7. 6. 2013. Arhivirano iz originala 03. 07. 2013. g. Pristupljeno 21. 12. 2013. 
  5. ^ „NSA Reportedly Mines Servers of US Internet Firms For Data”. NPR. 6. 6. 2013. 
  6. ^ „PRISM: Here's how the NSA wiretapped the Internet”. Zdnet. 8. 6. 2013. 
  7. ^ a b Glenn Greenwald, Ewen MacAskill (7. 6. 2013). „NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others”. Guardian. Pristupljeno 9. 6. 2013. 
  8. ^ „Intelligence chief blasts NSA leaks, declassifies some details about phone program limits”, Associated Press, The Washington Post, 2013. 6. 6, Arhivirano iz originala 15. 6. 2013. g., Pristupljeno 9. 6. 2013  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć).
  9. ^ „Prism scandal: Government program secretly probes Internet servers”. 6-7-2013. Arhivirano iz originala 7. 6. 2013. g.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  10. ^ Greenwald, Glenn (6. 6. 2013). „NSA collecting phone records of millions of Verizon customers daily”. The Guardian. 
  11. ^ „NSA Whistleblower Speaks Out on Verizon, PRISM, and the Utah Data Center”. Libertas Institute – Advancing the cause of liberty in Utah. Pristupljeno 9. 6. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]