Pređi na sadržaj

Parnu

Koordinate: 58° 23′ 00″ S; 24° 30′ 00″ I / 58.383333° S; 24.5° I / 58.383333; 24.5
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pjarnu
est. Pärnu
Stari deo Pjarnua
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Estonija
OkrugPjarnu
OpštinaPjarnu
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 44.568
 — gustina1.383,24 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate58° 23′ 00″ S; 24° 30′ 00″ I / 58.383333° S; 24.5° I / 58.383333; 24.5
Vremenska zonaEET (UTC+2) EEST (UTC+3)
Aps. visina8 m
Površina32,22 km2
Pjarnu na karti Estonije
Pjarnu
Pjarnu
Pjarnu na karti Estonije
Veb-sajt
www.narva.ee
Dron snimak Parne, 2022.

Pjarnu (est. Pärnu, rus. Pяrnu ili Pernov, nem. Pernau) je peti po veličini grad u Estoniji, u njenom jugozapadnom delu. Grad je i najveći grad i upravno središte istoimenog okruga Pjarnu. Ime grada potiče od estonske reči za lipu.

Prirodni uslovi

[uredi | uredi izvor]

Pjarnu nalazi u jugozapadnom delu Estonije. Grad je udaljen 130 km južno od glavnog grada Talina.

Reljef: Grad Pjarnu je smešten u severoistočnom delu Riškog zaliva Baltičkog mora. Grad s eobrazovao kao luka oko ušća istoimene reke Pjarnu u more. Oko grada nalazi se ravničarsko područje, na približno 10 metara nadmorske visine.

Klima: U Pjarnuu vlada kontinentalna klima. Grad spada u gradove sa blažom klimom u Estoniji.

Vode: Pjarnu se obrazovao na stratežni važnom mestu gde se istoimena reka Pjarnu uliva u Riškog zaliva Baltičkog mora. Ona deli grad na južnu (staru) i severnu (novu) polovinu. Grad je po reci dobio i ime.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Grad Pjarnu se prvi put istorijski spominje 1251. godine tokom nemačke uprave nad ovim područjem. U sledećim vekovima grad se nalazi prvo u rukama Hanze, a potom i Šveđana i Rusa.

1919. godine Pjarnu je postao deo nezavisne Estonije, da bi 1940. godine bio priključen SSSR-u u okviru Estonske republike. Kada se Estonija ponovo osamostalila 1991. godina grad se ponovo našao u njenim granicama.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Pjarnu danas ima oko 44.000 stanovnika, što je značajno manje nego pre dve decnije (1989. - 54 hilj. st.).

Oko 75% gradskog stanovništva su etnički Estonci, značajna manjina su Rusi (15%), a ostatak su drugi narodi iz nivšeg SSSR-a (Ukrajinci, Belorusi). Estonski jezik je pretežan u gradu i maternji je za većinu gradskog stanovništva.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Pjarnu danas živi najviše od turizma. Grad je zahvaljujući banjskim izvorima poznat kao najznačajnije izletište u Estoniji. U mestu postoje brojni hoteli, restorani, kafei i odmarališta.

Galerija slika

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]