Pasjačka reka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pasjačka reka
Opšte informacije
Basen2 km2
SlivCrno more
Plovnostnije plovna
Vodotok
V. izvora937 m
UšćeRasnička reka
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
NaseljaMali Suvodol
PritokeMaglićka reka i Dolinska reka

Pasjačka reka je najvažnija pritoka Rasničke reke jedne od najvažnijih levih pritoka reke Nišave. Ona u širem smislu pripada slivu slivu reke Nišave, odnosno Južne Morave, zatim Velike Morave, pa samim tim i crnomorskom slivu. Administrativno pripada gradu Pirotu u Pirotskom okrugu.[1]

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Pasjačka reka izvire zapadno od sela Pasjača i ne treba je mešati sa istoimenom rekom koja izvire istočno od sela i pritoka je Prisjanske reke.[2]

Svi izvori Pasjačke reke su u devonskom flišu u kome je severozapadno od sela Mali Suvodol formirana izvorišna čelenka desetak kratkih periodičnih tokova.

Sliv[uredi | uredi izvor]

Sliv Pasjačke reke svojom gornjom polovinom protiče kroz karbonatne tvorevine jure i krede, da bi kod sela Kostura i Blata izbila na široku aluvijalnu ravan i slično Rasničkoj reci lagano oticala dnom Pirotske kotline.[2]

Nizvodno od sela Kostura i Blata i Pasjačka reka je kanalisana gotovo paralelno sa Rasničkom rekom da bi se izbeglo spajanje voda ove dve reke ispred Pirota.[2]

Ispod brda Sarlah u prostranoj pirotskoj kotlini nalazi se ušće Pasjačke reke u Rasničku reku

Ušće[uredi | uredi izvor]

Ušće Pasjačke reke u Rasničku reku je ispod brda Sarlah u prostranoj pirotskoj kotlini.[3]

Pritoke[uredi | uredi izvor]

U gornjem delu sliva pritoke su malobrojne, periodične i kratkih tokova. Kod Blata se u Pasjačku reku sa leve strane uliva najpre Maglićka reka, a zatim i Dolinska reka koja odvodnjava južne padine krečnjačke Belave.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović J., Stanković Stevan M., Popović M. (2000): Izvori, vrela i površinske vode gornjeg Ponišavlja. Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija - Pirot”, Pirot
  2. ^ a b v g Pasjačka reka U:Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, 2015 str. 144
  3. ^ Rasnička reka U:Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studi.ja, doktorska disertacija, Niš, 2015 str. 141-145

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stanković S. 1997, Geografija Ponišavlja, Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]