Pentekontaetija

Delski savez pre 431. p. n. e.

Pentekontaetija (grč. πεντηκονταετία – pedeset godina) period je istorije Stare Grčke od bitke kod Plateje 480. p. n. e. do početka Peloponeskog rata 431. p. n. e. Označava period atinske hegemonije u Grčkoj. Termin je prvi upotrebio istoričar Tukidid u svojoj Istoriji Peloponeskog rata. Pentekontaetija je period uspona demokratije, naročito u vreme vladavine Periklea.

Pregled događaja

Porazom Persijanaca u bitkama kod Salamine, Plateje i Mikale otklonjena je neposredna opasnost po grčke polise. Sada su Atinjani poveli borbu za oslobođenje svih grčkih gradova (u Joniji i na ostrvima) od persijske vlasti. Sparta koja nije raspolagala jačom flotom, bila je zainteresovana za vođenje rata samo dotle dok Persijanci nisu isterani iz Helade. Potom odbija da nastavi sa ratom. Vođstvo preuzima Atina koja 478. p. n. e. osniva Delski savez, koaliciju stvorenu radi zajedničke borbe protiv Persijskog carstva. Savez je ubrzo uspostavio hegemoniju nad Egejskim morem. Atina je, vremenom, počela da svoju politiku nameće članicama saveza. Članovi su bili dužni da plaćaju foros koji se od 454. godine slivao u atinsku blagajnu. Atina je njime raspolagala svojevoljno. Atina je zahvaljujući tom novcu postala vodeća sila u Grčkoj. Istovremeno se atinska demokratija razvijala i postala ono što danas zovemo radikalnom demokratijom. Između 460. i 445. godine Atina se borila sa koalicijom grčkih polisa predvođenih Peloponeskim savezom. Taj rat poznat je pod nazivom Prvi peloponeski rat i završen je Tridesetogodišnjim mirom koji je trajao do kraja Pentekontaentije tj. do početka Peloponeskog rata 431. p. n. e.

Uzrok izbijanja Peloponeskog rata jeste strah Sparte od sve većeg jačanja Atine. Tridesetogodišnji mir prekinut je napadom Korkire (atinskog saveznika) na Potideju i Megarska psefizma. Peloponeski rat je izbio 431. p. n. e.

Vidi još

• Spartanska hegemonija
• Tebanska hegemonija

Izvori

• Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov, Book&Marso, 2006