Пепино

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pepino
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Solanum muricatum

Pepino (Solanum muricatum) je višegodišnja biljka koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja zbog slatkih, sočnih plodova koji ukusom podsećaju na dinju. Potiče iz Južne Amerike, s područja Kolumbije, Ekvadora, Perua , Čilea i Bolivije, gde se uzgaja na planinskim padinama na nadmorskoj visini od 1000 do 3000 metara. Zreli plodovi pepina su slatki i sočni i koriste se u svežem stanju. Obično se ljušte poput jabuke. Zavisno od sorte i uslova gajenja sadrže 3,5 do 8,5% šećera i 35 do 70 miligrama vitamina C.

Botanički opis biljke[uredi | uredi izvor]

Koren pepina prodire do 1 metar dubine, ali grananje počinje vrlo rano, masa korena može zauzeti prečnik do 1,5 metara, ali je najveći deo korena u površinskom sloju do 30 centimetara.

Stablo naraste do 1 metar i obilno se grana, pa poprima žbunast oblik, ali nije dovoljno čvrsto da do kraja ostane uspravno. U gajenju se obično pincira (zalamanje bočnih izdanaka) kao paradajz, a u staklenicima se gaji samo na jedan ili dva izdanka koji se vode uz oslonac, a mogu izrasti i do 2 metra.

Listovi su vrlo varijabilni, Mogu biti jednostavni, lancelasti ili perasto složeni, slično krompiru, te različitih prelaznih oblika.

Cvetovi su dvopolni, javljaju se u grozdastim cvastima, koje mogu imati i do 20 pupoljaka, koji sukcesivno cvetaju. Boja cveta zavisi od temperature za vreme cvetanja. Ako je srednja dnevna temperatura 10 do 20 °C, latice su tamnoplave, a pri višim temperaturama od preko 27 °C su bele.

Plod je bobica, okruglog, ovalnog ili izduženog oblika, u zrelom stanju zelene, žute ili žutonarandžaste boje, sa purpurim ili ljubičastim prugama. Većinom imaju od 150 do 300 grama, ali mogu biti od 50 do 900 grama. U plodu je obično samo nekoliko semena, ali u nepovoljnim uslovima česta je partenokarpija.

Pepino je osetljiv na niske temperature i već pri 0 °C strada. Optimalna srednja dnevna temperatura za rast i razvoj je 23 °C, a u stakleniku se održava 18 do 25 °C danju i 10 do 15 °C noću.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Đurovka, M. Povrtarstvo: Praktikum za vežbe. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet; 2009.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]