Perjamoš
Perjamoš rum. Periam | |
---|---|
Naselje | |
Koordinate: 46° 2′ 59″ N 20° 52′ 0″ E / 46.04972° S; 20.86667° I | |
Zemlja | Rumunija |
Okrug | Timiš |
Opština | Periam |
Nadmorska visina | 88 m (289 ft) |
Stanovništvo (2012)[1] | |
• Ukupno | 6.563 |
Vremenska zona | Istočnoevropsko vreme (UTC+2) |
• Leti (DST) | Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3) |
Geokod | 671138 |
Perjamoš (rum. Periam) je selo i jedino naselje istoimene opštine Perjamoš, koja pripada okrugu Timiš u Republici Rumuniji.
Položaj naselja[uredi | uredi izvor]
Selo Perjamoš se nalazi u istočnom, rumunskom Banatu, u Pomorišju, na 30 kilometara udaljenosti od Srbije. Od Temišvara selo je udaljeno oko 60 km. Seoski atar je u ravničarskom delu Banata, blizu Moriša.
Početkom 20. veka u mestu živi 65 pravoslavnih Srba.[2]
Prošlost[uredi | uredi izvor]
Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje 1332. godine. Vlasnik naselja "Prijamus" tada je Imre Bečeji. Tokom seljačke bune Đerđ Dože 1514. godine naselje je uništeno. Godine 1657. popisano je u selu samo sedam kuća. Nemci su kolonizovani u više navrata, 1723, 1749, 1756-1762, i 1764-1765. godine. Istovremeno vlast goni Srbe i Vlahe da se odsele drugde i prepuste zemlju naseljenicima. Zbog velike poplave reke Moriša selo je premešteno na novu, današnju lokaciju.
Konstatovao je 1774. godine austrijski carski revizor Erler da je to mesto u Modoškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[3] Godine 1797. Perjamoš je parohijska filijala Svetog Petra.[4]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem popisu iz 2002. godine selo Perjamoš imalo je 4.464 stanovnika, od čega Rumuni čine 85%. Do pre 50ak godina selo je bilo pretežno naseljeno Nemcima, koji danas čine svega 5% stanovništva. Srbi su takođe prisutni u naselju i čine oko 1%. Poslednjih decenija broj stanovništva opada.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Statistical Yearbook 2011” (PDF). Comisia Centrală pentru Recensământul Populaţiei şi Locuinţelor. Pristupljeno 2015-07-05.
- ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910.
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Etnička slika naselja habzburškog dela Rumunije 1880-2002. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. oktobar 2022) (mađarski jezik)