Pređi na sadržaj

Petar Tutavac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Tutavac
Lični podaci
Datum rođenja(1934{{month}}{{{day}}})1934.
Mesto rođenjaPodgradina
Opuzen, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti31. januar 2022.(2022-01-31) (87/88 god.)
Mesto smrtiPožarevac[1][2], Srbija
Naučni rad
Poljetehnologija ishrane
InstitucijaKoncern Bambi
Poznat poplazma keks
grisine
domaćica

Petar Tutavac (Podgradina, 1934Požarevac, 31. januar 2022) bio je tvorac plazma keksa i prvi školovani keksar u Jugoslaviji i prvi stručni majstor keksar u bivšoj državi. Stvorio je brojne poslastice. Prvi u Jugoslaviji je napravio grisine. Osim „domaćice” i „plazme” zaslužan je i za štrudlu od smokava, „belvit” keks, bakin kolač i mnoge druge recepte.[3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sa 13 godina je završio pletarski zanat u Opuzenu i postao radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio hleb.

Preko sindikata se 1949. godine javio na kurs za keksara u Zagrebu, koji je raspisala fabrika „Kraš”, gde su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat.

Njegov diplomski rad i prvenac u konditorskoj industriji bila je „domaćica”. Keks je kasnije doživeo različite varijacije, ali osnova je ostala ista kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu, pedesetih godina 20. veka.

Nakon rada u „Krašu” i industriji „Lasta” iz Čapljine, gde je bio i tehnički direktor, Tutavac odlazi u Leskovac u fabriku „Toma Kostić”, gde je na novoj italijanskoj liniji napravio prve grisine u Jugoslaviji.

Kada je Momčilo Filipović, jedan od osnivača kompanije „Bambi”, tražio podršku za izgradnju keksare i stručni kadar, Tutavac je na preporuku došao u Požarevac.

Upravo se njegovo ime vezuje za početak proizvodnje „plazma” keksa, po uzoru na „keks koji se topi u ustima” iz jedne fabrike u Milanu.

Problem zbog imena keksa, koji se u Italiji originalno zvao „plasmon”, rešen je dogovorom da „Bambi” može da proizvodi „plazmu”, ali bez dozvole da je izvozi na italijansko tržište.

Tutavac nijedan svoj proizvod nije patentirao, jer je smatrao da pripadaju narodu.[4]

„To su bila neka druga vremena, kada se znanje nije skrivalo nego se delilo. Sve što sam radio, sve moje recepture i proizvodi, rađeni su pod imenom Bambi tehnologije. Uvek sam smatrao da sve to pripada narodu, da se tako jača društvena snaga i ugled naše zemlje na domaćem i svetskom tržištu”.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]