Pomeranje transportera sa trakom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pomeranje transportera sa trakom je proces koji se vrši periodično i to kada bager koji otkopava u bloku ne može više pri prolasku duž radnog fronta tovariti otkopne mase na transporter, ili kada odlagač, premeštajući se sa fronta odlaganja, ne može odložiti jalovinu sa postojećeg položaja transportera na potrebno mesto u visinskom ili dubinskom bloku.[1]

Transporteri sa gumenom trakom[uredi | uredi izvor]

Na površinskim kopovima transporteri sa trakom se koriste za transport jalovine i korisne supstance. Sastoji se od gumene trake koja predstavlja noseći i vučni organ, noseće konstrukcije (trake) koja nosi gornje i donje slogove valjaka, pogonske stanice, povratne stanice, zateznih valjaka, uređaja za čišćenje trake i bubnjeva, utovarnog/istovarnog uređaja i uređaja za kontrolu i automatsko upravljanje.[2]

Faktori koji utiču na frekvenciju pomeranja[uredi | uredi izvor]

  • kapacitet i tehnički parametri osnovnih mašina,
  • dužina transportera (odnosno bloka),
  • organizacija rada,
  • stanje podloge i klimatskih uslova,
  • vrste napredovanja radnih etaža (paralelno ili radijalno),
  • broj osnovnih mašina na jednom eksploatacionom frontu,
  • visina radnih etaža (u visinskom i dubinskom bloku),
  • stabilnost kosina radnih etaža.[1]
    Transporter sa trakom

Vreme trajanja pomeranja[uredi | uredi izvor]

Uslovi od kojih zavisi trajanje pomeranja transportera su sledeći:

  1. geomehanički i hidrogeološki uslovi;
  2. atmosferski uslovi;
  3. konstruktivni(tehnički)uslovi;
  4. rudarski uslovi;
  5. tehnološki uslovi.[1]

Najvažniji geomehanički i hidrogeološki uslovi[uredi | uredi izvor]

Najvažniji geomehanički i hidrogeološki uslovi su: vrsta tla, stepen njegove odvodnjenosti i prisustvo površinskih i podzemnih voda. Ovi uslovi imaju direktan uticaj na vreme pomeranja sa aspekta vrste zemljišta koje leži na ravni pomeranja i vrste i količine vode ležišta, koje se pojavljuju na toj etažnoj ravni. Među povoljne terenske uslove mogu se ubrojati pomeranje po etažnim ravnima od sledećih geoloških tvorevina: sipkog peska, šljunka, lignita (odnosno od materijala koji ili lako propuštaju vodu ili je ne propuštaju). Najnepovoljnije uslove pomeranja stvaraju tereni sa glinom i ilovačom. Hidrogeološke uslove pomeranja transportnih traka moguće je popraviti efikasnim odvodnjavanjem.[1]

Atmosferski uslovi[uredi | uredi izvor]

Pod atmosferske uslove spada: količina padavina, topljenje snega, intezitet mrazeva i vetrova, prosečne temperature određenog područja itd. Oni na odlučujući način mogu da utiču na vreme pomeranja i tesno su povezani sa hidrogeološkim i rudarskim uslovima.[1]

Najvažniji konstruktivni uslovi koji su vezani za radove pomeranja[uredi | uredi izvor]

Najvažniji konstruktivni uslovi vezani za radove pomeranja su: sposobnost noseće konstrukcije i šina da trpe deformacije, oblik praga, kvalitet spojeva šine i praga, kvalitet spojeva šine i šine, tehničke mogućnosti bazne mašine ѕa pomeranje, konstrukcije i kvalitet glave sa rolnama, težina transportera sa trakom po metru dužinom, kapacitet transportera itd.[1]

Noseće konstrukcije transportera sa trakom i šina moraju dozvoliti deformaciju konstrukcije za vreme pomeranja, ali bez nastajanja trajnih deformacija. Sposobnost deformacije je važna, jer određuje maksimalni korak pomeranja mašine za pomeranje i maksimalnu brzinu pomeranja karakteristične "S-krivine" duž šine za pomeranje. Šine za površinske kopove moraju podneti velika opterećenja i biti otporne na habanje. Vezice kod pomerljivih transportera imaju specijalni profil, koji omogućuje prolaz glave za pomeranje.[1]

Kvalitet ove veze je dosta bitan, jer pri pomeranju dolazi do sabijanja i razvlačenja spoja. Potom ima specijalne uške u koje se ubacuju specijalni klinovi oblika slova "T", koji pričvršćuju šinu i omogućuju joj odgovarajuću pokretljivost (čime se smanjuju opterećenja šina, pragova i spojeva) prilikom pomeranja transportera, kao i laku montažu i demontažu.[1]

Bitan uticaj na efikasnost pomeranja ima pravinla veza između šina i praga koja mora da:

-ima dovoljnu sposobnost prenošenja znatnih sila (pri izvlačenju zamrznutih i propalih u zemlju pontona sile su veće);

-osigura neophodnu mogućnost deformacije tj. mogućnost pomeranja praga u odnosu na šinu od nekoliko stepeni u horizontalnoj ravni;

-osigura brzo i lako spajanje, rastavljanje i zamenu u slučaju oštećenja pomoću jednostavnih alata i bez velikih sila.[1]

Rudarski uslovi[uredi | uredi izvor]

Pod rudarske uslove ubrajamo: mogućnost i ugao nagiba sloja, stabilnnost podloge i radnih kosina (etaža), koeficijent otkrivke, konfiguraciju terena, fizičko-mehaničke osobine tla i druge.[1]

Rudarski basen Kolubara

Tehnološki uslovi[uredi | uredi izvor]

Tehnološki uslovi su: tehnologija pomeranja i tehnologija otkopavanja (visinski, dubinski rad), rad u frontu ili bloku.[1]

Vrste pomeranja transportera[uredi | uredi izvor]

Pomeranje transportera može biti:

  • -paralelno (kada se ceo transporter pomera za ukupan korak pomeranja trake),
  • -radijalno (kada se pogonska ili povratna stanica pomera za korak pomeranja, a druga samo rotira),
  • -kombinovano (kombinacija prethodna dva pomeranja).[1]

Pripremni radovi[uredi | uredi izvor]

Upravnik, šef sistema i šef pripremnih radova zajedno sa mašinskim i elektro inženjerom sistema, određuju vreme pomeranja, utvrđuju broj radnika i vrše izbor pomoćne mehanizacije, sa kojom će se vršiti pomeranje. Obično šef sistema određuje redosled radova do početka samog pomeranja, a posle šef pripremnih radova.

Dan pre početka pomeranja mora se izvršiti detaljan pregled celokupnog transportera i otkloniti svi nedostaci.[1]

Potrebno je pregledati sledeće:

1. šine- ukoliko je neka šina pukla ili naprsla, zameniti je ili na tom mestu uraditi sastav šina vezicama. Šine moraju biti čiste. U zimskom periodu se mora pregledati da na šini nema leda koji će onemogućiti prolaz glave sa rolnama preko glavne šine i otežati izdizanje šine sa pontonima.

2. vezice- sve oštećene i napukle vezice zameniti kao i zavrtnje.

3. pontone- polomljene pontone zameniti, a gde nedostaju pužići postaviti druge.

4. članke

5. osigurače na šinama

6. gornje i donje slogove nosećih valjaka- da li su ispravni, pravinlo podešeni itd.

7. uške na pontonu pogonske i povratne stanice- ukoliko je neka uška pukla treba je zavariti.

Neposredno pre pomeranja (2-3 časa) radnici jalovinskog sistema moraju obaviti sledeće poslove:

-zaustaviti sistem i isprazniti sve trake;

-obezbediti da potrebne mašine pomoćne mehaniacije budu na svojim mestima;

-očistiti delove oko pogonske i povratne stanice, naročito kod ankera.

Pripremni radovi se obično obavljaju u trećoj smeni u vremenu od 4-7 časova pre pomeranja u prvoj smeni.[1]

Planiranje proizvodnje[uredi | uredi izvor]

Kratkoročno planiranje proizvodnje vrši se na osnovu pozicije bagera, njegovog kapaciteta uz proračun potrebnog vremena transporta trakama. Sadržaj pepela se kontroliše on-lajn analizatorom na sabirnim transporterima i na deponiji kopa. Povezanost proračuna ovih podataka omogućava davanje infrmacija o kvalitetu uglja za svaki utovareni voz bez laboratorijskih analiza ili direktnog merenja na utovarnim tačkama.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj "Plan i program Kolubara 2017 polje B"; "Plan i program Kolubara 2017 polje C"; Plan i program Kolubara 2017 polje D". Pristupljeno 6. jula 2020.
  2. ^ "Mašine i uređaji za površinsku eksploataciju i transport", Dragan Ignjatović; Predrag Jovančić. Pristupljeno 1.septembra 2020.
  3. ^ "Upravljanje kvalitetom uglja", Dragan Ignjatović; Dinko Knežević; Božo Kolonja; Nikola Lilić; Ranka Stanković. Pristupljeno 1.septembra 2020.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]