Pređi na sadržaj

Pravo na izbor pola u oblasti MAR

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pravo na izbor pola u oblasti medicinske asistirane reprodukcije veoma je ostljivo pitanje koje zadire ne samo u prava novorođenog deteta već i i brojna građanska prava, a može naneti i štetu društvu u celini. U Republici Srbije ovo pravo je regulisano Kodeksom medicinske etike Lekarske komore Srbije, u kome je navedeno da se postupci medicinski asistirane reprodukcije (akronim MAR) ne mogu koristiti u cilju izbor pola, osim da se izbegavanje ozbiljne nasledne bolesti vezane za pol.[1]

Definicija SZO[uredi | uredi izvor]

Svetska zdravstvena organizacija medicinsku asistiranu reprodukciju definiše kao pojam koji obuhvata

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

U tom smislu da bi se izbegle bilo kakve manipulacije oko izbora pola ili drugih karakteristika deteta Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji mnogih zemalja sveta izričito zabranjuje oplodnju jajne ćelije „posebnim izborom semenih ćelija koje su posebno izabrane da bi se rodilo dete određenog pola“, odnosno preduzimanje drugih postupaka koji povećavaju mogućnost da embrion bude određenog pola.[3]

Takođe zabranjeni su i postupci kojima se povećava ili obezbeđuje mogućnost da se u „in vitro” embrionu može odrediti pol. Jedini izuzetak kada je dozvoljeno preduzimati radnje u cilju izbora pola budućeg deteta predviđen je za slučaj da „se na taj način sprečava nastanak teške nasledne bolesti koja je u vezi sa polom deteta“. Takođe zakonodavci mnogih zemalja zabranjuju i sprovođenje preimplantacione genetske dijagnostike, kao sredstva i odabir gameta, odnosno embriona određenog pola, kao i veštačku modifikaciju, odnosno promenu genetske osnove reproduktivnih ćelija ili embriona radi promene genetske osnove deteta u cilju biranja pola deteta u postupku medicinski asistirane reprodukcije.[4][5]

Pravna regulativa izbora pola u MAR u pojedinim zemljama[uredi | uredi izvor]

Medicinski asistirana reprodukcija je u većini evropskih zemalja i drugim većim zemaljama zakonski dozvoljena i jasno regulisana, ili zabranjena (videti tabelu).

Zemlja Dijagnoza naslednih bolesti Aneuploidi - skrining Izbor imunokompatibilnih embriona Izbor pola Drugi razlozi (npr izbor anomalije)
Nemačka ne da ne ne ne
Austrija da[6] ne ne ne da
Švajcarska da da ne ne ne
Belgija da da da ne ne
Kina da da ne ne
Danska da da
Luksemburg da ne da
Indija da da ne
Irska
Izrael da da da
Italija ne ne ne ne ne
Japan da ne ne
Luksemburg
Holandija da da ne ne
Norveška da da
Portugalija da da da
Švedska da da
Španija da da
Južna Afrika da da ne
Ujedinjeno Kraljevstvo da da da ne
SAD da da da da da

Italija je jedna od retkih zemalja koja pravno zabranjuje preimplantacionu genetsku dijagnostiku (PGD ), dok se ona ne sprovodi u Irskoj i Luksemburgu iz drugih razloga.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kodeks medicinske etike Lekarske komore Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016)
  2. ^ F. Zegers-Hochschild, G. D. Adamson, J. de Mouzon, O. Ishihara, R. Mansour, K. Nygren, E. Sullivan, S. Vanderpoel, “International Committee for Monitoring Assisted Reproductive Technology (ICMART) and the World Health Organization (WHO) revised glossary of ART terminology, 2009”, Fertility and Sterility, Vol. 92, 5/2009, 1520-1524
  3. ^ Sandra Samardžić, Prava deteta u oblasti medicinski asistirane reprodukcije, Doktorska disertacija. Pravni fakultet Novi Sad, 2018. str.105-110.
  4. ^ Roger Brownsword, “Happy Families, Consenting Couples, and Children with Dignity: Sex Selectionand Saviour Siblings”, Child and Family Law Quarterly., Vol. 17, 4/2005, 459.
  5. ^ T. Baldwin, “Reproductive Liberty and Elitist Contempt: Reply to John Harris”, Journal of Medical Ethics, Vol. 31, 5/2005, 288.
  6. ^ „Bestimmung zur Präimplantationsdiagnostik im Fortpflanzungsmedizingesetz 2015”. RIS (na jeziku: nemački). Bundeskanzleramt. Pristupljeno 26. 9. 2017.