Pređi na sadržaj

Prestono ime

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prestono ime je ime koje su koristili monarsi i pape tokom svoje vladavine i, kasnije, istorijski. Od davnina, neki monarsi biraju da koriste drugačije ime od svog prvobitnog imena kada pristupaju monarhiji.

Prestono ime obično prati kraljevski broj, napisan kao rimski broj, da bi se razlikovao taj monarh od drugih koji su koristili isto ime dok su vladali istim kraljevstvom. U nekim slučajevima, monarh ima više od jednog kraljevskog imena, ali kraljevski broj se zasniva samo na jednom od tih imena, na primer Karl X Gustaf Švedski. Ako monarh vlada u više od jednog carstva, oni mogu da nose različite redove u svakom od njih, jer su neka carstva mogla imati različit broj vladara istog kraljevskog imena. Na primer, ista osoba je bio i škotski kralj Džejms VI i engleski kralj Džejms I.

Red se obično ne koristi za prvog vladara imena, ali se koristi u istorijskim izvorima kada se ime ponovo koristi. Tako se engleska kraljica Elizabeta I zvala jednostavno Engleska Elizabeta sve do stupanja kraljice Elizabete II skoro četiri veka kasnije 1952. godine; kasnije istorijske reference na raniju kraljicu retroaktivno se pominju kao Elizabeta I. Međutim, ruski car Pavle I, italijanski kralj Umberto I, španski kralj Huan Karlos I, car Hajle Selasije I od Etiopije i papa Jovan Pavle I su svi koristili ordinal I (prvi) za vreme njihove vladavine, dok papa Franja nije. U govornom engleskom jeziku takva imena se izgovaraju kao Elizabeta Prva, Džordž Šesti itd.

U nekim zemljama u Aziji, monarsi su uzimali imena epohe. Dok se nazivi era kao takvi ne koriste u mnogim monarhijama, ponekad se ere nazivaju po monarhu (obično dugovečnom) ili nizu monarha istog imena. Ovo je uobičajeno; nema formalnog ili opšteg pravila. Na primer, ceo period tokom kojeg su u Velikoj Britaniji vladala četiri Džordža (I, II, III i IV) iz dinastije Hanover postao je poznat kao džordžijansko doba. Nasuprot tome, iako je bilo mnogo Edvarda, Edvardijanska era se uvek odnosi na vladavinu Edvarda VII početkom 20. veka.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]