Принцеза Мален

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Princeza Malen
Princeza Malen, 1889.
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovLa Princesse Maleine
AutorMoris Meterlink
ZemljaBelgija
Jezikfrancuski
Žanr / vrsta delabajka
Izdavanje
Datum1889.

Princeza Malen (franc. La Princesse Maleine) je komad belgijskog dramskog pisca Morisa Meterlinka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1911. godine To je bila prva autorova drama. To je adaptacija Služavke Malen braće Grim.

Objavljivanje[uredi | uredi izvor]

Drama je prvi put objavljena u serijskoj formi u briselskom časopisu La Société Nouvelle. Pošto je Meterlink želeo da se drama objavi u obliku knjige, njegova majka je smanjila svoj prihod i dala mu 250 franaka. Komad je štampan decembra 1889. [1]

Meterlink je poslao kopiju svoje drame Stefanu Malarmeu, koji je prosledio Oktavu Mirbou, koji je napisao veoma toplu recenziju dela u avgustu 1890. za Le Figaro. U recenziji je rekao da je drama "superiorna po lepoti od onoga što je najlepše kod Šekspira". [2]

Nakon ovog ushićenog prijema, ponuđena su dva poziva za produkciju predstave u Francuskoj u oktobru 1890: prvi od Pola Forta, direktora eksperimentalnog pozorišta simbolizma Théâtre Mixte – koje će uskoro postati Théâtre d'Art – i drugi od Andre Antoana, direktora Théâtre Libre, povezanog sa naturalizmom na pariskoj sceni. Meterlink je dao dozvolu, prilično čudno, Antoanu, a ne Fortu, pišući mu da je „Princeza Malen tvoja, i, po mom mišljenju, oduvek je bila. Predstavu ćete postaviti ove godine ili za deset godina ili nikada, kako želite. Ona će čekati i pripadaće samo vama." [3]

Ubrzo nakon toga, Meterlink je povukao ponudu. Ali ovo je bila smetnja koja je sprečila bilo kakvu scensku produkciju njegove prve predstave sve do mnogo posle njegove smrti. Pol Fort i njegov saradnik Lunje-Po brzo su napisali javno pismo insistirajući da Antoan ili niko budu prvi režiseri Princeze Malen. Kao rezultat toga, prvu Meterlinkovu predstavu nisu izvodili profesionalni glumci u Francuskoj sve do 1962. godine, iako je bilo nekoliko lutkarskih produkcija ubrzo nakon objavljivanja. [4]

Lista likova[uredi | uredi izvor]

  • Hjalmar, kralj jednog dela Holandije
  • Princ Hjalmar, njegov sin
  • Marsel, kralj drugog dela Holandije
  • Godeliva, njegova žena
  • Princeza Malen, njihova ćerka
  • Ana, kraljica Jilanda
  • Mali Alan, njen sin
  • Princeza Ugljane, njena ćerka
  • Angus, prijatelj princa Hjalmara
  • Stefano, Marselov oficir
  • Vanok, Marselov oficir
  • Malenina dadilja
  • Komornik
  • Lekar
  • Ludak
  • Sedam monahinja
  • Veliki crni pas Pluton
  • Gospoda, oficiri, pastir, kuvar, bogalj, seljaci, sluge itd.
Ilustracije iz "Princeze Malen"

Sinopsis[uredi | uredi izvor]

Očekuje se da će se Malen udati za princa Hjalmara, čiji je otac star i senilan. Njen otac kralj Marsel i kralj Hjalmar dolaze u sukob. Ona odbija da otkaže svoju ljubav prema Hjalmaru, i zaključana je u kulu dok izbija rat i cela njena porodica biva ubijena. Ona beži sa svojom dadiljom i, skrivajući svoj identitet, postaje sluga u kući Hjalmara. Ona saznaje da je princ sada veren sa Ugljane, čija je majka misteriozna kraljica Ana zavela starog kralja Hjalmara. Kraljica Ana, nakon što je otkrila Malenin identitet, nagovara kralja Hjalmara da joj pomogne da ubije princezu. Ogorčen, princ Hjalmar ubija Anu, a zatim i sebe.

Teme[uredi | uredi izvor]

Istaknuta tema u Princezi Maleine je pad. Meterlink je verovao da je čovek potpuno nemoćan protiv više sile, koja vrši svoju volju nad svetom. Dakle, likovima dominira okruženje i nisu u stanju da kontrolišu događaje u sopstvenim životima. [5] Nad Ugljane u potpunosti dominira njena majka, i jedva da ima glas u predstavi. Princ Hjalmar je kukavica. Kralj Hjalmar je stara, bolešljiva, senilna ličnost. On podseća na druge kraljeve u književnosti koji su nejaki, poput Šekspirovog Kralja Lira. On personifikuje pad i godine slabe vlasti. [6]

Haos je takođe osnovna tema. Dok Malen luta šumom, šuma simbolizuje haos jer je mračna i puna nevidljivih predatora. Kad god u priči postoji jukstapozicija tame i svetla, nastaje haos. Predstava se završava u haosu, jer nema morala ili zagovaranja društvenih vrednosti. [7]

Pošto je princeza Malen smeštena u nejasno vreme i mesto, podseća na bajku.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Maurice Maeterlinck, Bettina Knapp, (Twayne Publishers: Boston), 28-9.
  2. ^ Knapp, str. 39
  3. ^ Patrick McGuinness, Maurice Maeterlinck and the Making of Modern Theatre (Oxford University Press, 2000), 88.
  4. ^ David Willinger, 'A Life in Counterpoint to a Work', in Willinger and Daniel Gerould, (eds.), A Maeterlinck Reader (New York: Peter Lang, 2011), 27. McGuinness, 88.
  5. ^ Knapp, str. 32
  6. ^ Knapp, str. 32–5
  7. ^ Knapp, str. 36–8

Literatura[uredi | uredi izvor]