Principov most

Principov most, slika iz 1913. godine

Principov most, istočna strana

Grb grada Sarajeva sa stilizovanim prikazom Principovog mosta

Principov most (zvanično Latinska ćuprija) je istorijski most preko rijeke Miljacke u Sarajevu. Sjeverni kraj mosta bilo je poprište atentata na nadvojvodu Austrije Franca Ferdinanda od strane Gavrila Principa 1914. godine, što je bio povod za izbijanja Prvog svjetskog rata.

Istorija mosta

Sudeći po početku gradnje mosta, to je jedan od najstarijih očuvanih mostova u gradu Sarajevu. U popisu Bosanskog sandžaka od 1541. godine, pominje se most na ovom mjestu, sagrađen od kožara (sarača) Huseina, sina Širmerda. Taj prvi pomenuti most, vjerovatno je bio sagrađen od drveta, jer podaci iz 1565. svjedoče da je kameni most ovde sagradio eminentni građanin Sarajeva Alija Ajni-beg. Strašna poplava koja se desila 15. novembra 1791. godine, teško je oštetila most, a njegovu kasniju obnovu finansirao je sarajevski trgovac Hadži Abdulah Briga.

Most ima četiri luka i počiva na tri stuba povezanih čvrsto za obalu. Građen je od kamena i gipsa i ima dva slobodna otvora, „oči“ u masi iznad stubova. Ove karakteristike se mogu vidjeti i na grbu grada Sarajeva.

Za vrijeme Austrougarske, zbog gustog saobraćaja, mostu su dodati i trotoari na konzolama.

Dugo vremena nakon Prvog svjetskog rata, Sarajevo je u svijetu bilo prepoznatljivo po atentatu izvršenom pored ovog mosta. Zbog toga, stvaranjem Jugoslavije ovaj most je dobio zvaničan naziv Principov most po atentatoru Gavrilu Principu.

Novo ime

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine nazivi svih ulica, mostova i drugih javnih objekata koja su nosila imena poznatih Srba u Sarajevu su preimenovana. Tako je i ovaj most dobio novo ime, Latinski ćuprija (na tur. Frenkluk cupri). To ime je ozvaničeno 1992. godine, u vrijeme kad je većina Srba protjerana iz ovog dijela Sarajeva.

Ovo ime je preuzeto od jednog ranijeg kolokvijalnog naziva za most, a naziv se odnosio na obližnju katoličku četvrt na lijevoj obali Miljacke. Ta četvrt nastala je kao kolonija dubrovačkih trgovaca i majstora (zanatlija) koji su u XIX vijeku doselili u Sarajevo. Kasnije, ova četvrt je uglavnom bila naseljena katoličkim stanovništvom, pa je lokalno stanovništvo zbog pogrdnog naziva za katolike (Latini) ovaj dio grada nazivao Latinluk, a most „latinski“.