Produžena moždina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Produžena moždina (lat. medulla oblongata, čvor života) je deo centralnog nervnog sistema. Ona sa Varolijevim mostom i srednjim mozgom čini moždano stablo. Produžena moždina se nastavlja na kičmenu moždinu i spaja je sa varolijevim mostom. Po građi produžena moždina je veoma slična kičmenoj moždini, ali zbog ukrštanja vlakana piramidalnih snopova siva masa nema leptirast oblik koji je karakterističan za kičmenu moždinu.

Produžena moždina se često naziva i čvor života jer sadrži automatske centre koji regulišu centre za disanje, promer krvnih sudova (a samim tim i krvni pritisak) i rad srca. Ovi centri su smešteni u evoluciono najstarijem delu moždanog stabla, mrežastoj strukturi koja se sastoji od složenih „mreža“ nervnih ćelija. Svi automatski centri primaju informacije sa periferije tela i u zavisnosti od toga menjaju brzinu disanja, broj otkucaja srca u minuti i krvni pritisak. Sem ovih centara u produženoj moždini nalaze se i centri za gutanje, lučenje pljuvačke, povraćanje, kijanje i kašljanje.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Biologija za treći razred gimnazije opšteg smera;Gordana Cvijić, Jelena Đorđević, Nadežda Nedeljković

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]