Pređi na sadržaj

Ptahotep

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

p
t
HHtp
t p
A1
Ptahhotep
na egipatskim
hijeroglifima

Ptahotep (Ptahhotep - Mir Ptahov) je bio staroegipatski vezir u službi Pete dinastije Starog Egipta, koji je živeo na prelazu 25. i 24. veka p. n. e.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ptahotep je bio gradski upravnik i vezir (prvi ministar) tokom vladavine faraona Đekare Isesija iz Pete dinastije.[2] Pripisuje mu se autorstvo Ptahotepovih izreka, koje su najraniji primer staroegipatske poučne književnosti, koja je imala za cilj da nauči mlade dobrom vladanju.[3][4] Imao je sina po imenu Aketetep, takođe vezira.[5][6][7] Sahranjen je u očuvanoj mastabi[8][9] u Severnoj Sakari[10] (Mastaba D62). Njegov unuk Ptahotep Džefi,[11][12] vezir faraona Unasa, sahranjen je zajedno sa ocem (mastaba 64):[13] njihova mastaba poznata je po izuzetno očuvanim slikama.[14] Pored titule vezira, Ptahotep je vršio i druge važne funkcije: nadzornik državne blagajne, nadzornik pisara kraljevih dokumenata, nadzornik dvostruke žitnice i nadzornik svih kraljevskih radova.[15][16]

Mastaba[uredi | uredi izvor]

Njegova mastaba se nalazi u Sakari. Ulaz je na jugoistoku i ukrašen sa dva stuba. Sledi prostorija sa još dve sobe sa svake strane. Sredinu kompleksa zauzima dvor sa deset stubova. Idući dalje na sever, sledi nekoliko drugih prostorija, od kojih jedna sadrži lažna vrata Ptahotepa i sto za prinose ispred njih.[17] Većina zidova mastabe je ukrašena reljefima, ali su uglavnom sačuvani samo donji delovi scena. Oni uglavnom prikazuju nosioce ponuda. Jedini član porodice sačuvan u ukrasu grobnice je sin Akotep. Ime žene nije sačuvano.

Maksime Ptahotepa[uredi | uredi izvor]

Mnogi naučnici su dugo verovali da je Ptahotep napisao prvu knjigu u istoriji. Njegova knjiga je nosila naslov Ptahotepove maksime. Kao vezir, pisao je o brojnim temama u svojoj knjizi koje su proizašle iz centralnog koncepta egipatske mudrosti i književnosti, a koje potiču od boginje Maat.[18][19] Ona je bila ćerka iskonskog, i simbolizovala je i kosmički poredak i društveni sklad. Ptahotepovo uputstvo je napisano kao savet njegovom narodu u nadi da će održati ovaj rečeni „društveni poredak“. On je pisao pronicljive savete koji su pokrivali teme od ponašanja za stolom i pravilnog ponašanja za uspeh u sudskim krugovima do zgodnih saveta mužu za očuvanje lepote svoje žene. Ptahotep je takođe napisao više društvenih instrukcija kao što su načini da se izbegnu osobe sklone svađi i da se neguje samokontrola.[20]

Ptahotepov unuk, Ptahotep Džefi, tradicionalno se smatra zaslužnim kao autor zbirke mudrih izreka poznate kao Ptahotepove maksime,[13] čiji uvodni redovi pripisuju autorstvo veziru Ptahotepu: Uputstvo gradonačelnika grada, vezira Ptahotepa, pod Veličanstvom kralja Isesija.[2] Ona imaju oblik saveta i uputstava od oca njegovom sinu i kažu da su bili sastavljena tokom kasnog Starog kraljevstva. Međutim, njihove najstarije sačuvane kopije su napisane na srednjem egipatskom jeziku i datiraju iz kasnog Prvog srednjeg perioda Srednjeg kraljevstva..[21] Neki naučnici tvrde da to znači da je knjiga verovatno nastala u Srednjem kraljevstvu i da je autorstvo izmišljeno.[22]

Prevod Batiskomba Gana iz 1906. godine, objavljen kao deo serije „Mudrost Istoka“, napravljen je direktno sa Prisovog papirusa u Parizu, a ne iz kopija, i još uvek se štampa.[23]

Kopija rukopisa, Prisov papirus,[24][25][26][27][28][29] je izložena u Luvru.

Citati[uredi | uredi izvor]

  • Nepravde ima mnogo, ali zlo nikad ne uspeva na duge staze.[30]
  • Kazni iz principa, poučavaj pametno. Zaustavljanje zla vodi do trajnog učvršćenja vrline.
  • Ljudska rasa nikad ništa ne postiže. Ono što Bog naredi, biva urađeno.
  • Oni koje Bog vodi, ne zalutaju. Oni čiji brod On oduzme, ne mogu preći reku života.
  • Ne pronosi glasine u susedstvu, jer ljudi poštuju ćutljive.
  • Slušanje koristi slušaču.
  • Ako onaj koji sluša, sluša potpuno, onda onaj koji sluša postaje onaj koji razume.
  • Slušanje je bolje od svega, tako se rađa savršena ljubav.
  • Bog voli onog koji sluša. On mrzi one koji ne slušaju.
  • Savršena reč je sakrivena dublje od dragog kamena.
  • Žena srećnog srca donosi ravnotežu.
  • Voli svoju ženu sa strašću.
  • Ne pouzdaj se u nagomilavanje bogatstva, jer sve što imaš je Božji dar.
  • Ne krivi ljude bez dece, i ne hvali se pred njima kako ih ti imaš.
  • Neka ti srce nikad ne bude gordo zbog onoga što znaš. Primi savet od neznalice kao i od mudrog...
  • Živi u miru sa onim što imaš, a što Bog odluči da ti da, doći će samo od sebe.
  • Ko ima veliko srce, ima dar Božji. Ko sluša svoj stomak, sluša neprijatelja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fontaine, Carole R. (1981). „A Modern Look at Ancient Wisdom: The Instruction of Ptahhotep Revisited”. The Biblical Archaeologist. 44 (3): 155—160. JSTOR 3209606. S2CID 59261427. doi:10.2307/3209606. 
  2. ^ a b M. Lichtheim, Ancient Egyptian Literature, p. 61
  3. ^ Fontaine, Carole (1981). „A Modern Look at Ancient Wisdom: The Instruction of Ptahhotep Revisited”. Biblical Archaeologist. 44 (3): 155—160. JSTOR 3209606. S2CID 59261427. doi:10.2307/3209606. 
  4. ^ Allen, James P. (2000). Middle Egyptian: An Introduction to the Language and Culture of Hieroglyphs. Cambridge University Press. str. 259. ISBN 0-521-77483-7. 
  5. ^ Davies, N. de G. (1901). The Mastaba of Ptathetep and Akhethetep at Saqqareh (PDF). London. 
  6. ^ Mariette, Auguste; Maspero, Gaston (1889). Les mastabas de l'Ancien Empire: Fragment du dernier ouvrage de A. Mariette, publié d'après le manuscrit de l'auteur. Paris. OCLC 46226552. 
  7. ^ Strudwick, Nigel (1985). Davies, N V, ur. The Administration of Egypt in the Old Kingdom: The Highest Titles and Their Holders (PDF). Studies in Egyptology. London and Boston: Routledge/Kegan Paul International. ISBN 978-0-7103-0107-9. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 04. 2014. g. Pristupljeno 11. 09. 2022. 
  8. ^ Hamlin, Talbot (1954). Architecture through the Ages. New York: Putnam. str. 30. 
  9. ^ Badawy, Alexander (1966). Architecture in Ancient Egypt and the Near East. Cambridge: MIT Press. str. 46. ISBN 9780262020206. 
  10. ^ Fernandez, I., J. Becker, S. Gillies (19. 8. 2020). „Places: 796289136 (Saqqarah)”. Pleiades. Pristupljeno 22. 3. 2013. 
  11. ^ Davies, N. de G. (1901). The Mastaba of Ptathetep and Akhethetep at Saqqareh (PDF). London. 
  12. ^ Strudwick, Nigel (1985). The Administration of Egypt in the Old Kingdom: The Highest Titles and Their Holders (PDF). Studies in Egyptology. London and Boston: Kegan Paul International. ISBN 978-0-7103-0107-9. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 04. 2014. g. Pristupljeno 11. 09. 2022. 
  13. ^ a b Grimal 1992, str. 79
  14. ^ Dieter Arnold, The Encyclopaedia of Ancient Egyptian Architecture, I.B.Tauris . Arnold, Dieter (2003). The Encyclopaedia of Ancient Egyptian Architecture. I.B. Tauris. str. 182. ISBN 1-86064-465-1. 
  15. ^ Arnold, Dieter (2003). The Encyclopaedia of Ancient Egyptian Architecture. I.B.Tauris. str. 182. ISBN 1-86064-465-1. 
  16. ^ Strudwick 1985, str. 87. sfn greška: više ciljeva (3×): CITEREFStrudwick1985 (help)
  17. ^ Mourad 2015, str. 77.
  18. ^ Morenz, Siegfried (1973). Egyptian Religion: Siegried Morenz. Cornell University Press. str. 273. ISBN 978-0-8014-8029-4. 
  19. ^ Strudwick 2006, str. 106–107
  20. ^ Fontaine, Carole (1981). „A Modern Look at Ancient Wisdom: The Instruction of Ptahhotep Revisited”. Biblical Archaeologist. 44 (3): 155—160. JSTOR 3209606. S2CID 59261427. doi:10.2307/3209606. 
  21. ^ Allen, James P. (2000). Middle Egyptian: An Introduction to the Language and Culture of Hieroglyphs. Cambridge University Press. str. 259. ISBN 0-521-77483-7. 
  22. ^ Quirke 2004, str. 90.
  23. ^ Battiscombe G. Gunn, "The Instruction of Ptah-Hotep and the Instruction of Ke'Gemni The Oldest Books in the World", London, John Murray, Albemarle Street, 1906,
  24. ^ Simpson, William K. (1972). Simpson, William Kelly, ur. The Literature of Ancient Egypt: An Anthology of Stories, Instructions, and Poetry. translations by R.O. Faulkner, Edward F. Wente, Jr., and William Kelly Simpson. New Haven and London: Yale University Press. ISBN 0-300-01711-1. 
  25. ^ Hayes, William C. (1973). „Egypt: from the death of Ammenemes III to Seqenenre II”. Ur.: Edwards, I.E.S.; Gadd, C.J.; Hammond, N.G.L.; Sollberger, E. The Cambridge Ancient History, vol. II, part 1. Cambridge University Press. str. 67. ISBN 0-521-082307.  Nepoznati parametar |DUPLICATE_pages= ignorisan (pomoć)
  26. ^ Miriam Lichtheim, Ancient Egyptian Literature, Volume I, 1973, p. 59
  27. ^ Z.Zába (1956) retrieved 11:20GMT 24/9/11
  28. ^ papyrus "Prisse" JW Bone (1887)
  29. ^ Battiscombe Gunn, "The Wisdom Of The East, The Instruction Of Ptah-Hotep And The Instruction Of Ke'gemni: The Oldest Books In The World", London, John Murray, Albemarle Street, 1906, https://www.gutenberg.org/files/30508/30508-h/30508-h.htm
  30. ^ Battiscombe G. Gunn, "The Instruction of Ptah-Hotep and the Instruction of Ke'Gemni The Oldest Books in the World", London, John Murray, Albemarle Street, 1906,

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]