Ravna gora (Srbija)

„Ravna gora” preusmerava ovde. Za druge upotrebe pogledajte stranicu Ravna gora (višeznačna odrednica).

Ravna gora
Visoravan Ravna gora
Geografske karakteristike
Koordinate	44° 06′ 34″ S; 20° 09′ 23″ I
Geografija
Ravna gora
Države	Srbija

Ravna gora je manja visoravan ili zaravan koja se prostire na zapadnim i jugozapadnim obroncima planine Suvobor u zapadnoj Srbiji.

Većim delom se sastoji od serpentina a manjim od krečnjaka. Predstavlja zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima. Njegovi ivični delovi su duboko disecirani suvim dolinama i obrasli gustim šumama, pretežno bukovim. Zbog ovih osobina Ravna gora je u prošlosti veoma pogodovala stočarstvu, pa je do 1941. na njoj bilo oko 120 koliba. Najviše ih je bilo u prostoru zvanom Vežinac; preko 50 i pripadale su većim delom stanovnicima Koštunića. Van Vežinca kolibe su podizane i na severnoj i severoistočnoj ivici Ravne gore. U ovom delu do 1984. godine ostalo je samo 5 koliba. U ovo doba, na lepoj zaravni, u blizini Damjanovog kamena izgrađena je šumska kuća, koja je vremenom postala vlasništvo lovačkog društva.

Duboko u dolini, severno od Damjanovog kamena i u vrhu te doline nalazi se Mokra pećina koja je važna osobenost Ravne gore. Pećina je usečena u strmu krečnjačku stenu. Ulaz u pećinu je širok oko 15 metara a tavanica na ulazu je visoka 4,5 metara. Na tavanici iznad ulaza nalaze se tri manja otvora. Iz pećine izbija snažan potok, po kojem je pećina i dobila ime. Oko 200 metara nizvodno a levo od potoka, dva metra od obale izbija iz krečnjačke stene jak izvor u nivou vodotoka.

Za sve izletnike i posetioce Suvobora u selu Koštunići kome pripada i Ravna gora otvoreno je 90-tih godina 20. veka prvo turističko etno-selo u Srbiji. Odavde je počela da se širi turistička kultura etno sela sa apartmanima, restoranima i ostalim pratećim sadržajima širom Srbije. Ona na najbolji način čuvaju sećanje na život u prošlosti u skladu sa prirodom, kulturu i običaje na kojima se nalaze.

Spomen kompleks

Glavni članak: Spomen kompleks „Ravna gora”

Tokom devedesetih godina 20. veka na Ravnoj gori podignut je spomen kompleks sa ciljem da se očuva uspomena na Jugoslovensku vojsku u otadžbini, odnosno četnike predvođene armijskim generalom i ministrom vojnim Dragoljubom Mihailovićem.

Galerija

• 
• 
• 
• 
• 
  Spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću nadomak crkve Svetog Georgija

Vidi još

• Spomen-kompleks „Ravna gora”

Literatura

• Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. 
• Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3. 
• Timotijević, Miloš; Savović, Saša (2014). Ravna gora. Beograd: Službeni glasnik. str. 292. ISBN 978-86-519-1810-3. 

Spoljašnje veze

• Časopis Horizont — Ravna gora