Radikula

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sintropna radikula koja je probila mikropilu semena ksantocerasa (Xanthoceras sorbifolium Bunge.)

Radikula (botanički termin, deminutiv od lat. radix – koren: korenak) deo embriona iz koga nastaje kompletan koren biljke. Pri klijanju semena korenak prvi probija semenjaču kroz mikropilu i predstavlja prvi vidljivi deo klijavca koji raste pozitivno geotropno prerastajući u primarni koren koji može da nastavi sa razvojem i prodorom u dubinu kada postaje srčanica (osovinski koren). Biljke kod kojih se rast radikule zaustalja, a formiraju se bočni korenovi imaju žiličast koren. Korenak je deo embrionalne osovine i nalazi se ispod embrionalnog stabla – hipokotila koji nosi kotiledon(e).

Korenak prvo raste i razvija se na račun hraljivih materija smeštenih u kotiledonima ili endospermu, da bi u jednom trenutku počeo sa apsorpcijom mineralnih materija iz zemljišta rastvorenih u vodi, paralelno iz plumule se razvijaju primarni listovi sposobni za fotosintetičku aktivnost i autotrofnu ishranu.

Kod biljaka postoje dva osnovna tipa radikule antitropni i sintropni. Antitropni je onaj koji je usmeren suprotno od hiluma, a sintropni je onaj koji je usmeren ka hilumu. [1][2][3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tootill, E. (1984): The Penguin Dictionary of Botany. Market House Books Ltd.
  2. ^ Rot, H. (1973): Enciklopedijski leksikon mozaik znanja - Biologija, Tom 19. Interpres, Beograd
  3. ^ Snipview the illustrated magazine anybody can edit [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2015)