Radiranje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Radiranje je početak tehnike duboke štampe, a za preteču radiranja vezuje se proces ukrašavanja gvozdenih pancira u XV veku. Najstariji poznati otisak napravljen je sa čelične ploče i njegov tvorac je Urs Graf, švajcarski slikar, a naziv dela je „Devojka maše nogama“. Delo je nastalo 1513 god. Procvat radiranja kao tehnike se dešava u isto vreme kada i procvat staronemačke grafike.[1]

Pripremni proces ploče[uredi | uredi izvor]

Radiranje je tehnika koja se zasniva na hemijskom procesu nagrizanja metala kiselinom. Ploča se pre svega dobro uglača i nakon toga se prmaže tankim slojem koji je sastavljen od mešavine asfalta, mastiksa i svetiljske čađi.

Proces i izrada slika[uredi | uredi izvor]

Pomoću crveno oslojene hartije se precrtava crtež na prosušen crni sloj koji se nalazi na ploči. Tada umetnik vrhom specijalno obrađene igle izvlači linije različitih debljina i oblika i na tim delovima skida zaštitni sloj sa ploče. Kada je precrtavanje završeno ploča se obavezno i sa zadnje strane premaže slojem asfaltnog laka kako bi bila zaštićena od hemijskog procesa nagrizanja. Tada ploču izlažemo nagrizanju rastvora hlorida gvožđa koji ploču nagriza na mestima koja su na osnovi iglom oslobođena prilikom skidanja zaštitnog laka. Posle postupka nagrizanja ploče terpentinom se skida sloj osnove a ploča se istrlja mešavinom ulja i čađi i dobro se očisti. Tada jasno možemo da vidimo crnu sliku na crvenoj bakarnoj ploči.[2]

Štampanje[uredi | uredi izvor]

Štampanje se vrši na ručnoj presi i za štampu se koristi najkvalitetniji papir. Presa se sastoji od dva čelična valjka koji se uzajamno pritiskaju a između njih prolazi ploča sa papirom. Krajnji proizvod je slika na papiru.

Najznačajniji majstori radiranja[uredi | uredi izvor]

Svakako jedan od pionira radiranja je Albreht Direr, a sa njim i italijanski stvaraoci Andrea Mantenja i Marko Antonio Riamondi, kao i holanđanin Lukas von Lajden. U XVII veku radiranjem se bavio i jedan od najpoznatijih slikara i stvaralaca Rembrant.[3] [4] [5]

Albreht Direr
Rembrant
Andrea Mantegna


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Radiranje”. staznaci. Pristupljeno 17. 4. 2021. 
  2. ^ Furunović, Dragutin (1996). Enciklopedija Štamparstva. Beograd. str. 1649—1650. 
  3. ^ „Bakropis” (PDF). sraspopović. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 04. 2021. g. Pristupljeno 15. 4. 2021. 
  4. ^ „Albreht Direr”. Arhivirano iz originala 17. 04. 2021. g. Pristupljeno 17. 4. 2021. 
  5. ^ „Rembrandt”. Pristupljeno 17. 4. 2021.