Radomir V. Lukić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Radomir Lukić
Datum rođenja(1956-10-18)18. oktobar 1956.(67 god.)
Mesto rođenjaSarajevoFNR Jugoslavija
UniverzitetPravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Zanimanjepravnik
Politička strankaPrva Srpska demokratska stranka (2017—)

Radomir V. Lukić (Sarajevo, 18. oktobar 1956) profesor je i bivši dekan na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 18. oktobra 1956. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1979. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Teorijski osnovi i razvoj sistema državne vlasti u SSSR u periodu od 1917. do 1977. godine“ odbranio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1988. godine. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu radi od 1999. U periodu od 2006. do 2013. godine nije bio aktivan zbog odstranjivanja sa svih javnih funkcija odlukom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. U zvanje vanrednog profesora za nastavne predmete Ustavno pravo i Politički sistem biran je 2000. godine. U zvanje vanrednog profesora za užu naučnu oblast Teorija države i prava izabran je 2013. godine. Izvodi nastavu na predmetima Teorija države, Teorija prava i Pravno normiranje na prvom ciklusu studija, i nastavnim predmetima Metodologija prava i Ustavno sudstvo na drugom ciklusu studija.

Funkciju dekana na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu je obavljao u dva navrata, prvi put od 1999. pa do 2006, a drugi put od 2014. do 2018. godine. Rukovodilac je Katedre za pravnu teoriju i javno pravo. Bio je pravni savjetnik i član delagacije Republike Srpske na mirovnim pregovorima u Ženevi, Njujorku i Dejtonu. Služio je kao zamjenik ministra inostranih poslova Republike Srpske od 1993. do 1998. godine. Član je Udruženja pravnika Republike Srpske. Autor je više od 50 naučnih radova.[1]

2017. godine postao je predsjednik Prve Srpske demokratske stranke.

Objavljeni radovi[uredi | uredi izvor]

  • Moć i nemoć Ustava Bosne i Hercegovine, Dejtonski mirovni sporazum, dvadeset godina poslije, Banja Luka, 2016;
  • Objektivno, prirodno i pozitivno pravo u delu akademika Radomira D. Lukića, Zbornik radova „Naučno nasleđe Radomira D. Lukića“, SANU i Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015;
  • Demokratsko versus birokratsko u institucionalnoj strukturi Evropske unije, Zbornik radova „Odnos prava u regionu i prava Evropske unije“, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo, 2015;
  • Ustavna sredstva i mehanizmi zaštite ustavnog položaj Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, Savetovanje „Republika Srpska – dvadeset godina razvoja – dostignuća, izazovi i perspektive“, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka, 2012;
  • Praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u primeni odredbe iz čl. IV/3 (f) Ustava Bosne i Hercegovine, Pravna riječ, br. 11/2012;
  • Mogući uticaj presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Finci i Sejdić protiv Bosne i Hercegovine na Ustav Bosne i Hercegovine, Pravni život, br. 12/2011;
  • Dvodomost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Pravni život, br. 14/2010;
  • Ustavni položaj srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, referat na naučnom skupu u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) „Dva veka srpske ustavnosti“, Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 11–12. marta 2010. godine, Beograd, 2010;
  • Suverenost Bosne i Hercegovine u odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, Pravni život, br. 1-2/2010;
  • Položaj građana koji su kažnjeni odlukama Visokog predstavnika, Pravna riječ, br. 18/2009.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 20. 04. 2018. g. Pristupljeno 20. 04. 2018.