Razgovor:Bogumili/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

ako neko hoce da pise tekst o bogumilima, mozda mu moze pomoci sledeci izvor: http://download.vegetarijanstvo.net/PDF/Bogumili.pdf --Yillilan 13:30, 8. maj 2005 (CEST)

ASCII tekst koji treba pregledati

Ovaj tekst treba pregledati za informacije, ali ASCII ne može na članke. --Brane Jovanović <~> 21:16, 23. april 2006. (CEST)[odgovori]

Boguumili(bogomili,po popu Bogumilu iz X.veka),su pristalice verske sekte kod Makedonskih Slovena i Bugara u ranofeudalno doba,zatim u srpskoj feudalnoj drzavi i u Bosni.Oni su protivnici feudalizacije,javljaju se u X veku i sire se najpre u redovima nezadovoljnika od kojih se stvara podvlascena klasa;prezviter Kozma iz X veka tvrdi da >uce svoje da se ne pokoravaju vlastima svojim,kore boljare, smatraju mrskim bogu onoga koji rabota za cara i svakom rabu govore da ne radi za svoga gospodara<.

Verske ideje uzimali su od ranijih dualistickih sekti(manihejaca,pavlicana,masalijana),pa su jedni,strogi dualisti , ostali pri ucenju o iskonskoj borbi dobra i zla u kosmosu(dragovicka crkva kod Makedonskih Slovena),a drugi,umereni dualisti,u zlu vide otpadnistvo od dobra(bugarska crkva).U dobna stvaranja srpske feudalne drzave prilaze im clanovi rodovskog plemstva,koji se opiru jacanju centralne vlasti.Stefan Nemanja unistava pokret u srpskoj drzavi(oko 1172-1180.) ali su pojedini(babuni)ostali u njoj i ostali i kasnije(CLANAK 85. u Dusanovom zakoniku kaznjava >babunsku rec<).

U Bosni se javljaju krajem XII. veka(pravi ili dobri bosnjani) i pomazu borbu protiv tudjeg(ugarskog) feudalizma, udruzenog sa zapadnom crkvom (koja u njima vidi jeretike,patarene).Bosanski bogumili stvaraju bosansku crkvu koja gubi antifeudalni karakter i ciji clanovi postaju i bosanski vladari i feudalci.

U Italiji i u juznoj Francuskoj,patareni(katari) i albizani smatraju da njihova nauka potice iz zemlje Makedonskih Slovena i iz Bugarske.U XIII veku Bosna kod albizana uziva veliki ugled,a u drugoj polovini XIV veka patareni iz Italije shalju ljude u Bosnu da se blize upute u bogomilsko ucenje.

Danas na njih podsecaju imena sela Bogomili i planina Babuna u Makedoniji.



Nije više ASKI. --  JustUser   JustTalk 00:11, 24. april 2006. (CEST)[odgovori]

Sporna sadržina

Na stranici postoji veliki broj proizvoljnih odrednica i zaključaka koji nisu jasno potvrđeni i dokumentovani, a da bi se djelovanje i učenje bogumila moglo jasno odrediti u odnosu na pojam "izvorno hrišćanstvo" onda morate jako dobro poznavati djela ranohrišćanskih autora koji vrlo jasno definišu i Crkvu i ulogu prezvitera i prvih Episkopa u ranohrišćanskoj zajednici.

Tvrdditi da su bogumili fizički pa čak i duhovni naslednici prvih hrišćana pokrštenih djelovanjem Apostola Tita i Pavla je u najmanju ruku naučno neozbiljno, da ne kažem proizvoljno i pristrasno.

Postoji još niz proizvoljnih i problematičnih definicija na stranici o bogumilima o kojima se treba raspraviti, ali je trenutno isuviše kasno (pola 2 ujutro)

Zanima me ko je autoritet na ovoj net-enciklopediji koji određuje sadržaj stranice na srpskom, jer je onaj na engleskom veoma korektan i ne koristi pristrasnu i "odokativnu" terminologiju. (kada se piše o hrišćanskoj religijskoj grupaciji, onda je red onome ko članak piše da prvenstveno ima jasnu svijest značenja pojmova poput "izvorno hrišćanstvo" (jer postoje dokumenti iz prvih hrišćanskih zajednica), zatim "katolička crkva", jer je i pravoslavna crkva katolička, odnosno saborna, jer to je značenje na starogrčkom itd... Prethodni nepotpisani komentar je ostavio neprijavljeni korisnik sa IP adrese 89.111.195.48. --Dzordzm 05:35, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Na ovoj Vikipediji ne postoje "autoriteti", kao ni na engleskoj verziji. Sve problematične tvrdnje možeš označiti sa {{činjenica}}, ili, ako nisu referencirane, ukloniti iz članka. Teret dokazivanja nereferenciranih tvrdnji je na onima koji žele da te tvrdnje zadrže u članku, a ne na onima koji teže uklanjanju. Tvrdnje koje su referencirane ne bi trebao da uklanjaš bez konsultovanja navedenih izvora. Ovo je viki, stoga budi odvažan i unapredi članak. Ako i nešto zabrljaš, sve se uvek može popraviti. Biće najbolje da se prijaviš (veza u gornjem desnom uglu ekrana). Ako misliš da bi neke od tvojih izmena mogle biti osporene, možeš ih i obrazložiti na strani za razgovor. Najvažnije je da sve tvrdnje u članku budu proverljive, što će reći referencirane iz pouzdanih izvora i predstavljene sa neutralne tačke gledišta. Vidi i Vikipedija:Pet stubova. --Dzordzm 05:35, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Nije dobro ohrabrivati korisnike da odmah brišu tvrdnje koje nisu referencirane, jer teško da postoji ijedan članak u Vikipediji gde je baš svaka rečenica referencirana. Kod spornih članaka je mnogo bolje navesti i drugačija gledišta, a za ona koja nisu referencirana tražiti izvor.--Mladifilozof (razgovor) 17:29, 29. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Hrišćanice

Da li postoji poseban razlog za pisanje reči hrišćanica, umesto hrišćanka, u delu članka koji govori o ravnopravnosti polova? Prvonavedenu sam sada po prvi put pročitao, pa sam se i uplašio za sebe :) ... --Wlodzimierz 05:59, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

u izvronim tekstovima stoji krstjani i krstjanice, ali to se može transkribovati i sa hrišćani i hrišćanke.--Mladifilozof (razgovor) 16:59, 29. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Članak ne valja

Pročitao sam temu o Bogumilima i članak zaista nema mnoge veze sa istorijom. Ali je veoma lukavo napravljen, nude se razni izvori itd. Članak inače otvoreno napada Hrišćanstvo a kroz njega, u našem slučaju, srpsko kulturno i versko nasledstvo - vidi subtemu Bogumili u Raškoj, gde su stavili onu zapadnjačku sliku gde spaljivaju jeretike, kao da je inkvizacija bila deo naše istorije, sa obzirom da je cela rimokatolička inkvizacija kroz vekove odnela manje žrtve nego obračuni "ljuckopravaša" u toku francuske revolucije. Sad ne bih znao kako da kataloziram članak, ali mi dolazi na um adventističko-ezoteričko-komunističko pisanije. Jer prvi i drugi rado se pozivaju na Bogumile praveći od njih neku vrstu preteču samih sebe (po Adventistima npr. Bogumili su bili neki rani Adventisti, tj. njihov odgovor na pitanje kako su oni to jedina i prava Crkva Božija (ostali su "Vavilon" i služe đavolu, toliko o njihovoj verskoj toleranciji na koju se istovremenom pozivaju), ovo ako su nastali tek u drugoj polovini 19. veka), dok je trećima bilo sve dobrodošlo čim bi mogli da klevetuju na Hrišćanstvo. Pri tome njihove teorije nisu nastale spontano ili juče, nego se na njima decenijama radilo. Mislim, sam term Bogumil nigde se ne pominje u izvorima srednjeg veka, već prvi put u austrougarskoj i hrvatskoj istoriji krajem 19. veka, kasnije pak i u muslimanskoj koji su hteli da prestave sebe kao potomcima dobrih, finih i "pacifitičkih" Bogumila; sve u svemu naučno nije opravdano nuditi objašnjena zašto su Bogumili sebe zvali Bogumilima itd.

Bogumili i pacifisti.. Srednjovekovni izvori govore suprotno, naime da su bili dosta militantni, i ovaj militantizam čujemo još u vizantijskim izvorima o Pavlikijancima 9. veka (Petros Sicilijanski, druga polovina 9. veka; Ch. Astruc, Les sources gresques pour l'histoire des Pauliciens d'Asie Mineure, Travaux et Mémoires 4, 1970), po kojima navodno potiču Bogumili. Srpski izvori govore dosta o pljačkama Babuna po gračninim pojasima države Nemanjića da su jedno vreme ovima činili pravi problem.

Bogumili i vegetarijanci.. odakle im to?

Bogumili i ravnopravnost muškaraca i žena.. isto, odakle im to?

Bogumili kao prvi Hrišćani.. svaka sekta za sebe tvrdi da sledi primer ranog, "autentičnog" Hrišćanstva, dok su se ostali Hrišćani tj. Crkva pokvarili. Jehovisti ovo tvrde isto kao i Adventisti, a oboje su toliko različiti da se ne mirišu.

Ako se hoće nešto stvarno promeniti, moraće se napisati novi članak, naravno uz dobre i pouzdane izvore i ostalo. I onda jednostavno izbrisati ovu bljuvotinu i staviti novi. Problem je da su prepisali celu knjigu o Bogumilima, pa tako postoje i članci o Bogumilima u Srbiji, o Bogumilima u Bugarskoj itd.

Kritika i stav prema kritici:

Ako se misli da se pravi kritika (npr. prema Pravoslavnoj Crkvi), kritika ne sme da se osniva na konstruisanoj istoriji, jer to onda nije kritika nego klevetovanje, dakle politiziranje u sopstveni interes. I nuditi samo izvore - i izvori moraju da imaju relevantne kriterije (izvor Rački? Rački tvrdi isto da je Bosna vekovna hrvatska zemlja), suprotno ćemo imati teme kako Srbi potiču Bog zna odakle (ono prvo amebe pa Srbi), da je Aleksandar Veliki bio Srbin itd., i za ovo sve možemo ponuditi razne izvore.. ali kakvi su to izvori? --Carski (razgovor) 09:52, 18. januar 2009. (CET)[odgovori]

Ja smatram da je glavni nedostatak članka to što su izvori sa interneta nekritički korišćeni. Videću da ga malo preradim ovih dana. --Damjan /razgovarajmo/ 03:31, 19. januar 2009. (CET)[odgovori]

Članak prerađen

Članak je temeljno prerađen. Nastojao sam da uzmem u obzir sve konstruktivne kritike iznete na ovoj strani za razgovor. Izbačeni su suvišni delovi, ispravljene mnoge pristrasnosni i ubačen opsesaž uvod. Naravno, članak i dalje nije savršen, ali mi se čini da se polako bliži dobrom. Međutim, i dalje je glavni problem za rekonstrukciju bogomilstva nepostojanje originalnih izvora. Postoji samo mnoštvo naučnih radova, od kojih su mnogi međusobno protivurečni. --Damjan /razgovarajmo/ 00:05, 3. mart 2009. (CET)[odgovori]

Literatura nedostupna

Većina linkova koji su navedeni kao literatura je pokvarena, i kao takva, neupotrebljiva. Trebalo bi ih izbrisati. --Jagoda ispeci pa reci 13:21, 8. mart 2011. (CET)[odgovori]

Sporni autori u citatima

Mislim pre svih na Ivo Pilara i Miroslava Krlelju, od kojih nijedan nije bio istoričar po struci, ali su zato i jedan i drugi bili zaduženi za prapagandu u 2 autoritarna režima. Prvi u Austrougarskoj drugi u Titovoj Jugoslaviji. Mit o Bogumilima je bio pogodan da bi se negirala srpska etničko kulturna pripadnost srednjevekovne Bosne. --Branko1408 (razgovor) 06:43, 7. novembar 2012. (CET)[odgovori]

Bogumili u Bosni

Ko su bili Bogumili u Bosni? Po istoriskoj logici to su mogli samo da budu Srbi i Hrvati. I sta je to hriscanstvo u Bosni? Valjda pravoslavlje i katolicizam. Posto se neki danasnji Muslimani (ili ako hocete Bosnjaci) vide kao potomci nekih drevnih Bogumila, pomalo je konfuzno pricati o Bogumilima bez da se napise koje su oni nacionalnosti bili. Razumem da neki Muslimani zele da se odreknu Srba i Hrvata (to je ta neka cudna ideologija stvaranje neke druge istorije), ali to ne znaci da sada mozemo da stvaramo neku novu naciju, koja svoje pretke cak vidi u nekim Bogumilima ili nekoj trecoj naciji u Bosni. Da bi izbegli brisanje dosadasnje (zvanicne) odnosno stvaranje neke nove istorije, treba navesti ko su u stvari bili ti Bogumili. Srbi i Hrvati. Trece nacije nije bilo. --87.184.136.249 (razgovor) 17:56, 6. januar 2016. (CET)[odgovori]

Najpotpuniji. Najinteresantniji

Ovo je zaista jedan od retko dobrih tekstova — bolji od svih na drugim jezicima. Najpotpuniji. Najinteresantniji. Hvala svima koji su radili na njemu. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je anonimni korisnik 84.227.244.217 (razgovor) 08:11, 15. april 2017. (CET/CEST)