Razgovor:Leopold Mandić
| Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete da predlažete izmene u vezi sa člankom. | |||
| Pravila sadržaja
|
||
| Arhive: 1 | |||
  | Srpski jezik se govori i van Srbije. Ovaj članak je pisan ijekavskim izgovorom srpskog jezika (npr. vrijeme, sjećanje, dio). Ijekavica se tradicionalno govori i u Srbiji, ali češće van teritorije Srbije. Na Vikipediji je ijekavica potpuno ravnopravna se ekavicom. Nemojte prebacivati tekst na ekavski izgovor ukoliko ne činite značajnu dopunu članka. Prosta prebacivanja u drugi izgovor biće poništena. |
Ekumenizam[uredi izvor]
U članku piše:
- Tokom života u Herceg Novom, osjetio je rastavljenost i animozitet između katolika i pravoslavaca grada...
Pitanje, koliko je bilo „animoziteta“ među njima – ali rastavljenost se mogla možda osjetiti, što svakako ne smijemo jednačiti sa neprijateljstvom ili antagonizmom. Zato se Leopold odnosno Bogdan sav posvetio ekumenskom djelu, do koga neki „hrišćani“ osjećaju „animozitet“, što nije ni dobro ni pravilno. Nekad su se ljudi – naročito hrišćani – mnogo više slagali i družili nego danas oni, koji su jedne nacije i jedne vjere, pa se ne mogu ni vidjeti. Uostalom – na pitanje nacije se tada nije gledalo sa očima liberalizma 19. vijeka, nego je bila na prvom mjestu ipak vjerska pripadnost, te lozinka „brat je mio koje vjere bio!“ — Stebunik (razgovor) 18:12, 14. maj 2021. (CEST)
- Slobodna Hercegovina nije neutralan izvor. Hrčak možda malo više. Umesto da se neko bavi sa proučavanjem "pokatoličavanja Srba" ili "popravoslavanja Hrvata" - i to još posle onog nesretnog rata od 1991. pa nadalje - to već samo polazište nije neutralno. Bolje da proučava stvarne i istinite historijske izvore i nekadašnju slogu i ljubav i poštovanje, koje danas fale. Kakve vere je ko nekada bio - pa stari Sloveni su bili pogani - a sada ćemo tražiti "krivca", koji ih je pokrstio? Tako i "prelazi" - ako su slobodni, su u normalnom i demokratskom društvu nešto normalno. Zar nije čovek dužan da traži istinu - i kad je nađe, trebao bi je prihvatiti, pa gdegod da bila. Ako je polazište naopako, jasno da će i rezultat biti onakav (kako "istraživač" želi). Još za vreme Titove Jugoslavije nije se mnogo gledalo na to, koje je nacije neko. Ja sam bio tada u Beogradu - i niko me nikada nije za to pitao, osim to ludilo je počelo posle Titove smrti. A kuda nas je dovelo? A u Leopoldovo vreme se je to pitanje još manje postavljalo.— Stebunik (razgovor) 18:27, 15. maj 2021. (CEST)