Razgovor:Cigančica (novela)/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Značenje pojma Cigančica je: mala Ciganka, vrsta srpskog kola, pesma Alekse Šantića, pesma Mitra Mirića... Pored svega ovoga, za nas je Cigančica u osnovnom značenju Servantesova novela. Alal vera. —Jakša (razgovor) 20:47, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Najbolje da bude pesma od Mitra Mirića.—Nagra kaži/laži 20:54, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

hahaha.. Baš vala, Rade... Mislim, vredniji je Mitar od tamo nekog Migela...

Šta ti, JakšO, u stvari hoćeš? Ako bude bilo više Cigančica, nek se prave višeznačne odrednice. Aj ne zakeraj. --Jagoda ispeci pa reci 20:55, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Još da dodam da se ta njegova pesma ne zove Cigančica, već Ciganče (ako ne grešim).—Nagra kaži/laži 20:58, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Zbog čega prvo nije napravljena stranica razdvajanja? Odgovor: Zato jer jedan ambiciozni korisnik insistira da osnovni članak vodi ka njenim dragocenim doprinosima o opskurnim temama vezanim za, slučajno, Španiju. „Baš vala, ha ha ha“ - argument pun mudrosti.

Ovo me podseća na situaciju kada sam skrenuo pažnju da je pripovetka M.Glišića najverovatnije traženo značenje pojma Glava šećera. Autor članka je insistirao da su brazilska brda važnija . —Jakša (razgovor) 23:09, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Daj budi razuman, ko još pravi višeznačnu odrednicu za članke koji ne postoje. Kada se napravi još jedan članak sa ovim imenom, onda će se napraviti. Prije svega da smo sad napravili višeznačnu odrednicu, bio bi jedan pogrešan podatak, ta pesma od Mile Kitića ne zove se Cigančica. Da dodam da o pojmu mala ciganaka (Cigančica je: mala Ciganka) ne bi trebalo pisati na vikipediji. Pozdrav i nema ljutnje.—Nagra kaži/laži 23:27, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Evo ovde ima dosta pesama od Šantića, ali te tvoje nema. Jesi siguran da je od Šantića.—Nagra kaži/laži 23:33, 23. januar 2008. (CET) Ma ljudi o čemu vi pričate. Sad vidim i za Glavu šećera. Sad ako nemamo npr. članak kaput, a neka grupa sa 3 albuma se zove tako da li treba kaput da vodi na tu grupu? Cigančica je osnovno značenje i ne verujem da velika većina ljudi pomisli na Servantesovu novelu kada to čuje —Jovan Vuković (r) 23:52, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Ko bi ovde došao da traži reč cigančica, a da ga zanimaju Cigani (Romi). Nema smisla.—Nagra kaži/laži 23:54, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Jovane, ne budali! Ni na jednoj drugoj vikipediji nije ovako samo si se ti nasao pametan da premestas jer se javio jos pametniji Jaksa da soli pamet. Cigacica mala ciganka, nije nego! svasta! Ja vracam jer je IZUZETNO GLUPO da osnovno znacenje bude u stvari preusmerenje. Mislim, neverovatan si... —Jagoda ispeci pa reci 23:55, 23. januar 2008. (CET)[odgovori]

Šantićeva pesma: [1]. Ja pravim stranicu razdvajanja, ili skretnicu na vrhu članka, kad god imam utisak da se pojam može odnosti na više odrednica. I onda kada članci ne postoje.

Primeri kako se pravi razdvajanje: dinar, Sveta Jelena, Parabola, Karta, Jadnici...

Cigančica je tako generičko ime da sigurno postoji više pesama, slika, pripovedaka sa tim imenom. —Jakša (razgovor) 06:08, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Jakšo, zamolila bih te da se okaniš ovog članka. Kako jedna nepoznata Ciganka može biti važnija od Servantesovog dela? Ako je generičko ime, zašto onda nije višeznačna na ostalim Vikipedijama? Ili možda Španci nemaju Cigane? Prestani više da troluješ ovde, gde god da se pojaviš, samo seme razdora ubacuješ. Bolje bi ti bilo da popraviš sve one subnormalne transkkripcije holandskih gradova. Ili ćeš sada i Van Goga da prebacuješ na Van Hoha? --Jagoda ispeci pa reci 09:41, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Servantesova cigančica ni po kom kriterijumu nije osnovno značenje ovog pojma. Koliko je relevantna, pokazuje i to da ovaj članak postoji na 3 vikipedije (španska, srpska i češka). Jelena Karleuša, recimo, postoji na 6 (uključujući englesku i nemačku).

Jagoda, tvom bezobrazluku nema granica. Ako se bilo ko usudi da se usprotivi tvom, obično nekompetentnom, mišljenju, odmah dobije najgore epitete, psovke, uvrede. —Jakša (razgovor) 17:48, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Ma bitno je da si ti kompetentan. To si uostalom i pokazao sa holandskim gradovima. A čisto da znaš, da si me lepo pitao ko čovek, ovaj članak bi sad verovatno imao pored sebe i ono novela u zagradi. Međutim, ti si preferirao da odmah ulaziš đonom. E, pa đon si dobio kao odgovor. Kad naučiš da civilizovano razgovaraš, možeš mi se obraćati. U protivnom, nemamo o čemu da ti i ja pričamo.--Jagoda ispeci pa reci 18:15, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Jagoda, ti i delija ste najveća nesreća koja je zadesila srpsku vikipediju. —Jakša (razgovor) 18:20, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Ne, najveća je kada je razgovor duži od članka. Zamolio bih admine da ovo zaključaju. Pozdrav—Nagra kaži/laži 18:28, 24. januar 2008. (CET)[odgovori]

Naslov Igoove knjige

Bogorodiča crkva u Parizu... Meni je ovaj Igoov roman kod nas takođe poznat pod ovim imenom... —-Slaven Kosanović- {razgovor} 15:13, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]

Ma radite šta hoćete. Ja za moj naziv imam referencu. Tako stoji u knjizi koju sam koristila kao literaturu. Nemam ništa protiv da se stavi i drugi naziv, ako ovaj nije tačan, ali ne dozvoljavam da me tamo neki nepoznati idioti zbog toga vređaju. --Jagoda ispeci pa reci 15:15, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]
Dobio je upozorenje od Filipa, a što se tiče imena, ne kažem da griješiš, nego da je meni ovaj roman poznat pod tim imenom i dajem link na prosvjetin katalog. Ništa više. —-Slaven Kosanović- {razgovor} 15:18, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]
Evo sad ću da pogledam u katalogu Narodne biblioteke. Ja ne tvrdim da je SVE što ja napišem tačno. Ali ovakav način ispraljanja iz čista mira je nedopustiv.—Jagoda ispeci pa reci 15:21, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]

Ja sam svugde nabasavao na naslov Zvonar Bogorodičine crkve Notr-Dam tako je i u oriinalu, nisam siguran za ovaj drugi.--Grofazzo (razgovor) 15:27, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]


Nije original Zvonar Bogorodičine crkve. Original je Notre Dame de Paris. Što se prevoda tiče, tačni su i jedan i drugi naslov, jer je bilo dosta prevoda od različitih autora.

Tako da kad se bude pisao ovaj članak, treba se odlučiti koje ime staviti kao naslov članka a sa kojeg praviti preusmerenje.—Jagoda ispeci pa reci 15:31, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]

Pa Zvonar crkve Notre-Dame je hrvatski prevod... koji je priredio Ivan Subaric, a srpski je bio Bogorodicna crkva u Parizu. Evo ti ovdje: [2]... —-Slaven Kosanović- {razgovor} 15:31, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]

Nije bre, Slavene idi u Narodnu biblioteku pa vidi sam. Izgleda da ne mogu da dam direktanlin ka razultatima pretrage koju sam napravla tamo, a napravila sam tri:

Victor Hugo: Notre Dame de Paris i ovde izlazi i taj hrvatski prevod koji tačno glasi Zvonar majke Božje Pariške Victor Hugo: Zvonar Bogorodičine crkve ima četiri rezultata od kojih evo jednog, izdanje iz Beograda http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=1519461012475789&rec=2&sid=10

I Victor Hugo:Bogorodičina crkva u Parizu koja je imala deset rezultata—Јагода испеци па реци 15:39, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Ovako, pošto očigledno ne mogu da dam direkt vezu ka biblioteci,onda ću ovde navesti podatke SRPSKOG prevoda:

  • AUTOR................... : Igo, Viktor
  • ODGOVORNOST............. : Bogdanović, Žika - prevodilac //
  • Kliros, Tea - ilustrator
  • NASLOV.................. : Zvonar Bogorodičine crkve
  • IMPRESUM................ : Beograd : Verzal press, 1999
  • FIZIČKI OPIS............ : 91 str. : ilustr. ; 21 cm
  • ZBIRKA.................. : (Biblioteka Klinci i klinceze / [Verzal press,

Beograd]. kolo 2 ; knj. 5), (Verzalovi dečji klasici)

  • UDK..................... : 840(02.046.4)-31
  • VRSTA GRAĐE............. : monografska publikacija, tekstualna građa,

štampana

  • COBISS.SR-ID............ : 78305548

Jel sad dovoljno dokumentovano? Ama ljudi Bozji, pa prof. Pavlović Samurović je bila vrhunski stručnjak i ozbiljna žena, pa ne bi ona tek tako pisala budalaštine. —Јагода испеци па реци 15:42, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Ostala tri su razna izdanja istog prevoda Đokić Dušana, u izdanju Svjetlosti iz Sarajeva, ali iz šezdesetih i sedamdesetih godina. A Đokić Dušan ako nije Srb, ja onda ne znam šta je... —Јагода испеци па реци 15:44, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Уз дужно поштовање проф. Павловић Самуровић, Мадујша, ово што си из Кобисса ископирала је (скоро) једини превод издат у Београду овог романа као „Звонар ...". Сви остали наведени тамо, од 1898. до 2005. су били „Богородичина црква у Паризу" ;) Што и јесте буквалан превод назив романа, а и једино као таквог сам га виђао по библиотекама ;) Не знам зашто толико инсистираш на овом ређем облику назива романа? Он може бити преусмерење, кад се напише чланак о роману, али у овим другим чланцима, подржавам писање „Богоридичина..." Поз, Wlodzimierz (разговор) 15:48, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Grrr. sukobi izmjena... Pa sta nije, lijepo kazem da je onaj koji sadrzi u sebi zvonara, uglavnom hrvatski prevod, a dao sam i link na njihov sajt, knjiznicu, ili kako god. Ako je samo jedno izdanje iz Beograda pod tim imenom onda to znaci da to kod nas nije ustaljen prevod. Dakle, najrasprostranjeniji prevod na nasem srpskom prostoru je ovaj drugi i to nema veze sa necijom strucnoscu. —-Славен Косановић- {разговор} 15:49, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Joj stvarno možete da budete mnogo naporni. Potpuno mi je svejedno koje ime će da stoji u članku, jednostavno sam htela da proverim da li ima prevod i sa ovim imenom koji daje moja profesorka, i ispostavilo se da ima. Pitanje je da li su tu SVI prevodi koji postoje, jer je ovaj iz 1999. godine, a moja profesorka je izdala ovu knjigu 1985. godine, tako da nije mogla znati za ovaj prevod, to jest, sigurno je postojao i neki drugi. Apsolutno mi nije bitno koje će ime da stoji, ono što mi JESTE bitno je da me se ne vređa na svakom koraku. --Јагода испеци па реци 15:53, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Slavene, ne insistiraj na nečemu što je već dokazano. Zvonar Bogorodičine crkve NIJE isključivo hrvatski prevod! Uf... Ne mogu više sa vama. Poludeli biste i najflegmatičnijeg čoveka na svetu!!!—Јагода испеци па реци 15:53, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Rekao sam uglavnom ne citas sta pisem. Sto se tice Svjetlosti iz Sarajeva, tamo je vladala neka cudna politika "navodne rqvnopravnosti" ili kako god se shvatilo to samo njima znano pravilo, za imenovanje knjizevnih djela, tako da me nista ne cudi... —-Славен Косановић- {разговор} 15:58, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Молим „Звонар богородичне цркве“ хрватски превод?!?—Филип Кнежић (разговор) 16:00, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Čisto da vidite da Zvonar Bogorodičine crkve i nije tako neuobičajen naziv u Srbiji za ovo Igoovo delo. I onda smo ja i moja profesorka glupe i neobrazovane.—Јагода испеци па реци 16:05, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Ama nisam ti rekao da si ovo ili ono, i cinjenica da to nije uobicajen srpski prevod ne govori nista o tebi ni tvojoj profesorki. —-Славен Косановић- {разговор} 16:09, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Молим вас све да прекинемо са разговорима овде више, стављено је сад како је. Не позивати се на лична прегалаштва или достигнућа уредника ове вики (најмање некога прозивати глупим или необразованим), нити убацивати погрешне линкове, плиз. почех са молим вас, завршавам са: ово је била молба --Wlodzimierz (разговор) 16:10, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Molim te, Slavene, šta je to: UOBIČAJEN prevod? Don Kihot je decenijama bio Don Kihot, veleumni plemić iz Manče, a skoro je postao Don Kihote, maštoglavi plemić iz Manče. To ne znači da je prvi prevod loš, niti da je ovaj drugi loš. To samo znači da su dva prevodioca prevela drugačijim rečima isto, i valdna su oba u podjednakoj meri. Isto je i sa Bogorodičinom crkvom. Postoje dva prevoda i oba su validna. A koliko je moja verzija uobičajena vidi se i to da je tako taj roman naveden na Rastku. Oni tamo sigurno ne bi stavljali hrvatske prevode.--Јагода испеци па реци 16:18, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Knjiga nije film da se prevede jednom i to je to. —Јагода испеци па реци 16:19, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Uobičajen prevod je onaj koji se najviše javlja. I to je to, nema nikakve tajne. Maštoglavi plemić iz Manče nije uobičajen, nego novi prevod. Kada će postati uobičajen? Pa kada većina autora, kritičara, esejista bude koristila taj prevod imena romana i kada bude prepoznatljiv kao takav prosječnom čitaocu u Srbiji. Razlika izmedju uobičajen i neubičajen je vrlo jednostavna i nema nikakvih zadnjih namjera. :) —-Славен Косановић- {разговор} 16:35, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Maštoglavi je NOV prevod, Slavene. Ništa ti ne čitaš šta drugi pišu... --Јагода испеци па реци 16:37, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Pa šta sam ja rekao gore? Evo „pomasnio“ sam riječi da bolje vidiš. —-Славен Косановић- {разговор} 16:42, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Pogledaj malo bolje. Maštoglavi nije uobičajen nego novi prevod. Maštoglavi nije uobičajen, nego je uobičajen novi prevod. Novi prevod je maštoglavi, tako da tvoja rečenica nema smisla. --Јагода испеци па реци 16:48, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Ovako, pošto očigledno ne mogu da dam direkt vezu ka biblioteci,onda ću ovde navesti podatke SRPSKOG prevoda:

*AUTOR................... : Igo, Viktor
*ODGOVORNOST............. : Bogdanović, Žika - prevodilac //
*Kliros, Tea - ilustrator
*NASLOV.................. : Zvonar Bogorodičine crkve
*IMPRESUM................ : Beograd : Verzal press, 1999
*FIZIČKI OPIS............ : 91 str. : ilustr. ; 21 cm
*ZBIRKA.................. : (Biblioteka Klinci i klinceze / [Verzal press,
Beograd]. kolo 2 ; knj. 5), (Verzalovi dečji klasici)
*UDK..................... : 840(02.046.4)-31
*VRSTA GRAĐE............. : monografska publikacija, tekstualna građa,
štampana
*COBISS.SR-ID............ : 78305548

Драга Јагодо, ово што си навела није роман Виктора Игоа! Прочитај мало боље ово што си копирала — физички опис: 91 стр., Библиотека Клинци и клинцезе. Игоов роман има 400—500 стр., реч је о доста обимној књизи! Ово горе је нека сликовница, издање прилагођено дечјем узрасту. Овим си само доказала да постоји много филмова и сликовница насловљених са „Звонар Богородичине цркве“. Мада, мислим да си и сама то сконтала, чим си решила да се исправиш.

Ne, promenila sam jer sam smatrala da ako više ljudi misli da treba staviti drugi naslov, onda ga treba staviti. To da je slikovnica tek sam sad uočila kad si ti rekao. Ni ujednom momentu nisam tvrdila da je suprotno pogrešno, samo da je i ovo moje tačno, i da i to ime cirkuliše po Srbiji. Mnogo ste bre, naporni. Zaista. --Јагода испеци па реци 16:55, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Vidim da imamo problem sa konceptom uobičajen. Nešto novo ne može biti uobičajeno odjednom, jer za to treba da prođe vrijeme. Jedino u slučajiu da ranije nije postojao nikakav prevod (a u ovom slučaju jeste postojao), može se reći da je novi prevod uobičajen, jer ranije nije bilo drugog. —-Славен Косановић- {разговор} 17:02, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]
Звонар Квазимодо је у књизи потпуно споредан лик. Поента је да је Богородичина црква средиште око кога се одвија радња романа, неми посматрач догађаја и људских судбина кроз векове. Чак је цело једно поглавље у роману посвећено опису те цркве. Према томе, чак и ако постоји превод „Звонар Богородичине цркве“, онда је то у бити погрешан превод. Преводилац онда није схватио суштину.--213.137.121.247 (разговор) 17:04, 25. јануар 2008. (CET)[odgovori]

Trebalo bi raspravu da nastavite na talk:Notre Dame de Paris (kad se napise clanak) -- Bojan  Razgovor  17:15, 25. januar 2008. (CET)[odgovori]