Pređi na sadržaj

Razgovor:Crno/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prazan članak, a još i netačan naslov. Striktno gledano, crna nije boja. --filip 10:40, 9. oktobar 2007. (CEST)[odgovori]

polako. ne brisati. --Mile 11:32, 9. oktobar 2007. (CEST)[odgovori]

Ako se radi onda dodati {{радови у току}}. -- JustUser  JustTalk 11:51, 9. oktobar 2007. (CEST)[odgovori]

Ne radim više. --Mile 13:55, 9. oktobar 2007. (CEST)[odgovori]
I dalje postoji problem "boje". Crna i bela nisu boje. --filip 22:46, 9. oktobar 2007. (CEST)[odgovori]

Ako nisu boje, sta su? Osim toga, ovaj naslov ne valja. Crna, sta? Pridev ne moze da stoji sam, fali nesto. Treba staviti Crno. Isto i u clanku Bela.--62.57.98.212 (razgovor) 18:43, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Crna i bela su neutralne. --filip 22:29, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Opet... Neutralne... Šta? Govorim da nije pravilno s pravopisne tačke gledišta staviti pridev kao naslov da stoji sam. Bolje je promeniti u Crno i Belo.--62.57.98.212 (razgovor) 22:32, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Crno i belo su takođe pridevi. --filip 22:33, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]


Belo je prilog. Barem tako kaže Rečnik srpskoga jezika Matice srpske, Beograd, 2007. Kaže:

"Belo, pril. u beloj boji: podloga belo obojena. * gledati belo. razg: gledati s nerazumevanjem, začuđeno (upravo kako neki sad gledaju ;))--62.57.98.212 (razgovor) 22:39, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Baj d vej, isto važi i za crno. --62.57.98.212 (razgovor) 22:40, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Belo je i prilog :R Ali je i pridev. Dobro, može da se preusmeri na crno i belo. --filip 22:40, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]
Da, belo je i prilog, ako opisuje neku radnju, tj stoji uz glagol. INICIJALNO je belo pridev, naravno!!! Oblik prideva [beo, bela, belo] za srednji rod. Ne mogu da verujem da u tom Rečniku ne piše da je belo pridev?! Poz, --Wlodzimierz (razgovor) 22:48, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Belo je srednji rod prideva beo. Ženski rod je bela. U rečnicima stoje samo osnovni oblici, a ne i njihove verzije (u ovom slučaju preostala dva roda). Kao odrednica BELO stoji samo prilog. Da bude slikovitije objašnjeno: u rečniku nikad neće stajati reč išao. Stajaće samo osnovni oblik glagola, a to je infinitiv: ići. Nadam se da sad neko malo manje gleda "belo". ;) --62.57.98.212 (razgovor) 23:38, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

S tim u vezi, ovo je kao da ste umesto Beograd, dali ime članku Beogradom. Prosto. Kod imenica, osnovni oblik je nominativ, a ostali padeži nikad neće stajati u rečniku. --62.57.98.212 (razgovor) 23:39, 9. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Hahaha, znali smo to. Nego je lepo videti ovakve razgovore :) Naročito, kada u vikiPEDIJI pričamo o člancima. Belo kao odrednica gde se piše o prilogu i samo pominje da je to i oblik prideva beo, treba da stoji u vikiREČNIKU. Tako se pišu rečnici, što se da primetiti i u najnovijem Matičinom Rečniku. :) Diskusiju ovde treba voditi u pravcu --> da li da se prvo pominje belo kao bela boja =) (kao što englezi učiniše, White, i kada možemo imati podugačak i dobro referenciran članak), da li da se govori o prilogu (kada govorimo samo o značenjima priloga, nastanku od prideva, i što bi moglo da prođe kao članak za rečnik), da li da bude višeznačna odrednica, ili da ga uopšte nemamo. Možda postoji još alternativa? Predlažite. =) --Wlodzimierz (razgovor) 00:04, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]


Koj’ ti je vrag, šefe? Izgledaš nešto... crveno. A možda i zeleno. --62.57.98.212 (razgovor) 00:17, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Ama, svejedno. To će tek da budu problemi. Belo i crno možemo da opisujemo i kao priloge i prideve i boje i sl. Ali definicija crvene boje... jooj. Zabavno je ovo. Više sam zelen. --Wlodzimierz (razgovor) 00:26, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

hehehe.. Pa neko malopre reče da belo i crno nisu boje, pa samim tim i ne možeš da ih opisuješ kao takve....--62.57.98.212 (razgovor) 00:30, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Slažem se. Postoji i viđenje (u slikarstvu, recimo) da to nisu boje, ili da ih treba nazivati ahromatskim bojama (što je možda paradoksalno ako je hromos boja). Crno kao „boja" je efekat potpunog odsustva svetlosti na fotoreceptore, a belo je pobuđivanje sva tri tipa fotoreceptora kupastih ćelija (čepića) podjednakom jačinom. Ali ovakva fiziološka definicija treba da bude negde u članku a ne na početku (i mene bi odbila od čitanja). Jer je ipak boja nešto i fizički (svetlost određene talasne dužine), ali i neurofiziološko/psihološki (percepcija recepcije te svetlosti). Potrebni su ovde dogovori. Ili podnaslovi istog obima. Poz :) --Wlodzimierz (razgovor) 00:38, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Pa koje su boje onda slova koja pišemo.—Rade Nagraisalović (razgovor) 00:37, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Šefe, meni nije ništa smetao naslov crna/bela boja. Samo ukazah na grešku ukoliko se želi izbeći reč "boja" u samom naslovu. Ostalo me ne zanima, tako da prepuštam drugima da se bakću s definicijama crnog i belog...--Maduixa kaži 00:41, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Rade, to pitaj onog ko je rekao da crna i bela nisu boje.--Maduixa kaži 00:43, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Evo, na primer, jedne reference: http://www.physicsclassroom.com/Class/light/U12L2a.html (poslednji pasus). --filip 00:45, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Ma to je OK. Upravo zato, pitah malopre za mišljenja — da li se korisnicima sviđa rešenje sa en.viki? Da piše Belo ili Crno kao naslov članka, a da ispod piše ovo je članak o boji, o ostalim značenjima ili upotrebama pogledajte (v.o.) ;) Taj predlog niko ne prokomentarisa još, mada konstruktivno širimo priču. Ovo sve može ući u članak, što mi se sviđa =) --Wlodzimierz (razgovor) 00:48, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Koje boje vide daltonisti.—Rade Nagraisalović (razgovor) 01:03, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Ljudi daltonisti u zavisnosti od genetičke i sredinske osnove narušavanja kolornog vida, vide odgovarajući deo spektra. Postoji mnogo razl. oblika narušavanja recepcije te stoga imamo prisustvo sindroma od ahromatopsije preko daltonizama do „normalnog" trikolornog vida. Recepcija kod svih „normalnovidećih" ljudi je različita, tj. svi određenu talasnu dužinu svetlosti primaju i percipiraju drugačije. ALI ovde se ne vodi razgovor o daltonizmu! Poz, --Wlodzimierz (razgovor) 01:07, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]
Evo malo teorije na temu... :) U umjetnosti crno i bijelo su okarakterisane kao "neboje" ("Teorija boje" Johanes Itn, izdanje Akad. Umetnosti u Beogradu, 1973. god...), i dodavanje crnog i bijelog u neku "boju" (crvenu, zutu, plavu, itd), zove se neutralisanje boje... Teoretski, kada se pomjesaju tri osnovne boje (samo kada se radi o pigmentima), crveno, zuto i plavo dobije se crno, (sto se rijetko postize, jer u "praksi" ne postoje potpuno cisti pigmetni zutog, plavog i crvenog) Ipak, posto se u umjetnosti radi sa pigmentima (pigment ima svojstvo da oboji nesto), odnosno materijom, neki su skloni da kazu crna i bijela boja... Kada govorimo o svjetlosti, predmet vidimo kao crn ako ima svojstvo da upija sve talasne duzine bijele svjetlosti i ne odbija ne jednu, a bijel, ako ima svojstvo da odbija sve talasne duzine bijele svjetlosti... —-Slaven Kosanović- {razgovor} 01:21, 10. decembar 2007. (CET)[odgovori]