Rastko Jevtović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rastko Jevtović
Lični podaci
Datum rođenja(1968-08-18)18. avgust 1968.(55 god.)
Mesto rođenjaBeograd, Srbija
Književni rad
Najvažnija dela10 objavljenih dela (8 štampanih i 2 objavljena na internetu)
30 pozorišnih predstava
Album grupe „Orasi” — „Pevana antologija”

Rastko Jevtović (Beograd, 18. avgust 1968) srpski je pisac, reditelj, muzičar i profesor srpskog jezika i književnosti u Petoj beogradskoj gimnaziji.

Profesija i stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Sin je Vladimira, poznatog glumca i dramskog pedagoga, i Tatjane, likovne umetnice. Rastko ima braću Ivana i Jakova, koji su poznati srpski glumci.[1]

Studirao je na Filološkom fakultetu, gde je 1995. godine diplomirao komparativnu književnost i 2013. godine stekao zvanje magistar lingvistike. Bio je zaposlen kao profesor srpskog jezika i književnosti od 1995. godine u Prvoj beogradskoj, a od 1998. godine predaje u Petoj beogradskoj gimnaziji. Od 1998. godine vodi dramsku sekciju Pete beogradske gimnazije. Organizovao je 8. decembra 2000. godine prvi Lenondan i prvi Desankin dan 16. maja 2002. godine u Petoj beogradskoj gimnaziji. Sa grupom kolega iz Pete beogradske gimnazije pokrenuo prvu srednjoškolsku gitarijadu-Rock 5 roll fest 2017. godine.[2]

Član je Udruženja književnika Srbije od 2004. godine. Dobitnik brojnih priznanja za književni, kulturno-propagandni i pedagoški rad.

Oženjen je i ima dvoje dece.

Ostala angažovanja[uredi | uredi izvor]

  • Jedan je od osnivača Scene pravoslavne omladine pri Verskom dobrotvornom starateljstvu Patrijaršije SPC,
  • Od maja 2001. do novembra 2002. bio je član Upravnog odbora Društva prijatelja Đurđevih Stupova u Rasu,
  • Od 2017. godine, obnovitelj Češkog pozorišta pri Češkoj besedi Beograd,
  • Organizator književnih programa u Kući Đure Jakšića, Verskom dobrotvornom starateljstvu, na Filološkom fakultetu (3. maj 2001. — 11. novembar 2001), Ustanovi kulture „Palilula” (sada Centru za kulturu "Vlada Divljan"), gde je i osnivač Saveta za književnost, Biblioteci „Milutin Bojić”,
  • Bio je jedan od pisaca standarda za srpski jezik i književnost za srednju školu u Timu za srpski jezik i književnost Zavoda za vrednovanje (u periodu od januara 2011. do decembra 2013),
  • Jedan od članova Komisije za zaštitu kulturnih dobara Gradskog sekretarijata za kulturu (u periodu od februara 2014. do decembra 2015),
  • Pokretač je inicijative Sajma kućnih biblioteka,
  • kroz saradnju sa Pozorištem lektira „Dr Vladimir Jevtović” stekao titulu stručnog moderatora.

Književnost[uredi | uredi izvor]

  • Sabrano zbirka pesama, „Pirg” Beograd, 1997.
  • Sabor u Rasu, zbirka pesama, Književno društvo „Sveti Sava” Beograd, 1998.
  • Zamenice, dramske priče, samostalno izdanje, 2001.
  • Ko jede orahe, kratki roman, „Liber” Beograd, 2010.
  • Tajna kuća, roman, samostalno izdanje, 2014.[3]
  • Svudopisi, zbirka putopisnih priča - na sajtu „Stanje stvari”, 2018.[4]
  • Novi red, roman - na sajtu Biblioteke „Milutin Bojić”, 2020.
  • Svojost-Tri profesorke, drama, Zbornik radova sa Osme međunarodne konferencije Fakulteta za strane jezike održane 24. i 25. maja 2019/ Fakultet za strane jezike BK Univerzitet, Beograd, 2020.
  • Roman Polinomi, roman, Skripta Internacional, Beograd 2020.
  • Potpuni prelom, roman, Udruženje nastavnika „Dositej Obradović”, 2021.

Autor je pedesetak novinskih tekstova i prikaza knjiga u dnevnoj štampi i stručnim časopisima.

Pozorišni rad[uredi | uredi izvor]

Predvodi najaktivniju srednjoškolsku dramsku sekciju Beograda i ima u svojoj karijeri realizovanu 21 školsku, amatersku i profesionalnu predstavu. Jedan je od osnivača Scene pravoslavne omladine pri Verskom dobrotvornom starateljstvu i bio je od 1997. do 2015. godine saradnik Pozorišta „Kralj David” Jevrejske opštine Beograd.

Režirao je sledeće predstave:

  • „Idealna tv noć“ – po sopstvenom tekstu, 1995. u Prvoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Čekajući Godoa“, 1996. u Prvoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Ožalošćena porodica“, 1997. u Prvoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Beograd, Bogorodičin grad“, 1998. pri Svetosavskoj omladinskoj zajednici sa članovima novoformirane dramske grupe;
  • „Smrt i život Aleksandra Puškina“ po tekstu Natalije Živković, 1998. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Kosovski boj“ po tekstu Ružice Cvetić, 1999. pri Sceni pravoslavne omladine Verskog dobrotvornog starateljstva, u Patrijaršiji SPC sa članovima tamošnje dramske grupe;
  • „Divne neke devojke“ po tekstu Jovane Popić, 2000. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Zamenice“ – po sopstvenom tekstu, 2001. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Kamen go“ – po sopstvenom tekstu, 2001. sa „Ad hok teatrom“ u Centru za kulturu „Stari grad“ sa članovima ove alternativne dramske grupe;
  • „Tajna škola“ – po tekstu Igora Totića, 2004. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Peta beogradska gimnazija“ – po sopstvenom tekstu, 2005. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Zemlja nedođija“ po tekstu Vladike Nikolaja Velimirovića, 2007. pri Sceni pravoslavne omladine Srpske pravoslavne crkve sa članovima ove dramske grupe;
  • „Hristos u ruskim tamnicama“ po istoimenoj autobiografiji Oca Spiridona Kijevskog, 2009. zajedno sa braćom Ivanom i Jakovom Jevtovićem;
  • „Kod njih i kod nas“ – po sopstvenom tekstu, 2010. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Van mreža“ – po sopstvenom tekstu, 2012. u osnovnoj školi „Despot Stefan Lazarević“ i u Petoj beogradskoj gimnaziji sa članovima osnovnoškolske dramske grupe i dramskom sekcijom Pete;
  • „Monah iz Svete gore“ po tekstu Mikija De Deo Mihailovića, 2013. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Siroti mali hrčci“/„Jadni oni đaci“, po tekstovima Gordana Mihića i Đorđa Jevtovića, 2014. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa članovima osnovnoškolske dramske grupe i tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Slavni Beograd odbrana i pad“, autor teksta, režirao je glumac Ivan Jevtović, 2015. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom i članovima "Teatra Pet";
  • „Školaut“ sa Anom Prodanović iz ETŠ "Rade Končar", Draganom Kitanović iz Železničko-tehničke škole, te Ristom Mihićem, 2016. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa članovima dramskih sekcija -Pete beogradske gimnazije, Elektroteatra i dramaca iz Železničko tehničke škole;
  • „Jazavac pred sudom“ - 2017. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Tri profesorke Prve ženske gimnazije“ - 2017. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Pakao i raj umetnosti“ - 2018. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Borina čorba“ - 2018. u Petoj beogradskoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • Mikulaš - 2018.u Češkoj besedi Beograd sa članovima Češkog pozorišta u Beogradu;
  • "Ljubav i zavet" -2019. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • „Devojke na uzdi“-2019. u Češkoj besedi Beograd sa članovima Češkog pozorišta u Beogradu;
  • "Trolejbus" -2020. u Češkoj besedi Beograd sa članovima Češkog pozorišta u Beogradu;
  • "Svojost" - 2020. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom;
  • "Desanka"- 2021. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa članovima dramske sekcije Pete i „Pozorišta raznih”
  • "Sav taj seks" - 2021. u Petoj beogradskoj gimnaziji sa tamošnjom dramskom sekcijom i "Pozorištem raznih";

Muzička aktivnost[uredi | uredi izvor]

Od 2002. godine predvodi muzički sastav „Orasi”, organizuje rad benda đaka Pete beogradske gimnazije-„Kesteni”, a formirao je i grupe — „Lešnici” i „Bademi”. Sarađuje kao muzičar, tekstopisac i organizator muzičkih događaja s’ još nekoliko muzičkih grupa.

Grupu „Orasi” trenutno čine: Rastko Jevtović (glas, usna harmonika), Sandra Trpković (glas) Aca Trubarac (gitara), Vasilije Domazet (bas i pomoćni glas), dok su bubnjari: Vlada Đekić i Miloš Dilkić. Nedavno su se "Orasima" pridružile: Danijela Božičković u svojstvu kazivača poezije, te Miodrag Fantovski u svojstvu tehničkog lica.

Koncept delovanja „Oraha” je sav u znaku broja 3. Naime, delovanje „Oraha” povezuje tri umetnosti: muziku, književnost i dramsku umetnost. Što se tiče spoja prve dve pomenute umetnosti, treba reći da je jedan, najpoznatiji blok pesama „Oraha” nazvan književničkim. Naime, Rastko Jevtović, i sam profesor srpskog jezika i književnosti, odabrao je po jednu pesmu desetoro velikih srpskih pesnika dvadesetog veka i načinio najpre 8 aranžmana sam, a dva zajedno sa gitaristom Acom Trubarcem. Kasnije su načinjena još tri aranžmana, dva je načinio Rastko, sam, a jedan – s Acom. Basista Vasilije je priložio dva aranžmana. Tako da su trojica autora aranžmana u književničkom bloku "Oraha". Osim ovog, postoje još dva bloka: autorski i obrade. Što se tiče dramske književnosti, ona se u delovanju „Oraha” pojavljuje u vidu scenskog nastupa grupe. Osim toga i samo recitovanje pesama iz književničkog bloka, koje takođe nosi sa sobom dramski momenat. Najzad, i razne scenske propratne radnje, neuobičajene za nastupe rok grupa, kao što je oslikavanje platna za vreme muziciranja, čine dramsko delovanje „Oraha”.

Drugo „trojstvo” koncepta „Oraha” se ogleda u postojanju tri bloka pesama. Književnički blok čine sledeće pesme:

  1. „Mladost” - Milutin Bojić
  2. "Nirvana" - Vladislav Petković Dis
  3. „Ivicom Poovog Gavrana” – Rastko Petrović
  4. „Suton” – Momčilo Nastasijević
  5. „Ljubav” – Miloš Crnjanski
  6. „O praštanju” – Desanka Maksimović
  7. „Odjekivanje” – Vasko Popa
  8. „Treba ponovo pronaći nadu”- Miodrag Pavlović
  9. „Crni jamb sna”- Branko Miljković
  10. „Cetinje” – Matija Bećković
  11. „Zapisi o crnom Vladimiru” – Stevan Raičković
  12. „Ibar” – Slobodan Rakitić
  13. „Ave maris stella” – Ivan V. Lalić
  14. „Dunav” – Milosav Tešić
  15. „Ditiramb” - Andrej jelić Mariokov

Drugi blok pesama čine takozvane posrbljenice. To su pesme, koje su zapravo aranžmanski preuzeti čuveni strani rok i evergrin standardi. Novi tekst, a ne prepev, za sve od deset ovih pesama načinio je Rastko Jevtović. I treći blok pesama je autorski. To je, za sada, skup od desetak pesama čiji je autor Rastko Jevtović.

Najzad, treće „trojstvo” na čemu se bazira rad „Oraha” je korišćenje tri medija za plasman naših sadržaja: to su muzički i video klipovi, koji su se, do sada, najčešće prenosili umreženim telefonima, zatim teskstovi o nama koji su izlazili u štampi, a tu je internet prezentacija. Posle 18 godina postojanja "Orasi" objavljuju album svojih književničkih kompozicija na stihove najvećih srpskih liričara 20. veka, nazvan "Pevana antologija"-10.3.2020. na svom sajtu-orasi.site i na svom youtube kanalu s odrednicom - orasigrupa, a nešto kasnije i u štampanom obliku u izdanju Udruženja nastavnika "Dositej Obradović".

"Kestene" je Rastko Jevtović formirao 2011. kao zvanični bend đaka Pete beogradske. Iako su u njegovom članstvu bivali i jesu, pored ostalih, đaci drugih beogradskih srednjih i osnovnih škola. Skoro svake školske godine promeni se, delom ili u celini, sastav ovog benda. Trenutno deluje njegova sedma garnitura. Na repertoaru su čuveni hitovi stranog i domaćeg roka."Kesteni" vrlo često nastupaju raznim prigodama u Petoj beogradskoj gimnaziji, ali i van nje, a vežbaju u prostoriji za muzičke probe u suterenu zgrade Pete.

"Lešnici" su terapeutski bend koga čini nekoliko vremešnih rokera i jedan omladinac. Na repertoaru su im brojni hitovi stranog i domaćeg roka. Ne nastupaju javno nikad. Ko želi da ih uživo čuje ili vidi, mora da dođe na neku njihovu probu.

"Bademi" su tezgaroški sastav amorfnog članstva, koje pretežno čine nekadašnji članovi grupe "Orasi". To su prekaljeni muzičari koji sviraju sve i svašta. Recimo, njihov istaknuti član je Zoran Lazarević, majstor harmonike i izvođač narodnih pesama. "Bademi", osim na tezgama, sviraju pokatkad i na humanitarnim događajima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Rastko, Ivan i Jakov Jevtović: Tri kreativna musketara”. Glossy. Arhivirano iz originala 06. 07. 2020. g. Pristupljeno 22. 1. 2020. 
  2. ^ „Rock 5 roll fest”. PicoMico. Pristupljeno 22. 1. 2020. [mrtva veza]
  3. ^ „Promocija romana "Tajna kuća" Rastka Jevtovića”. Blic. Pristupljeno 22. 1. 2020. 
  4. ^ „Predstavljanje „Svudopisa“ Rastka Jevtovića”. Stanje stvari. Pristupljeno 28. 4. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]