Rekurzivan skup

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dijagram zatvorenja problema odlučivanja u teoriji izračunljivosti

U teoriji izračunljivosti, skup prirodnih brojeva se naziva rekurzivnim, izračunljivim ili odlučivim ako postoji algoritam kjoi se zaustavlja nakon konačnog broja koraka i tačno određuje da li dati broj pripada skupu ili ne. Skup koji nije izračunljiv se naziva neizračunljivim ili neodlučivim.

Opštija klasa skupova se sastoji od rekurzivno prebrojivih skupova. Za ove skupove se zahteva samo da postoji algoritam koji tačno određuje da broj jeste u skupu; algoritam može da ne da odgovor (ali ne sme da da netačan odgovor) za brojeve koji nisu u skupu.

Formalna definicija[uredi | uredi izvor]

Podskup S skupa prirodnih brojeva se naziva rekurzivnim ako postoji totalna izračunljiva funkcija takva da je ako a ako . Drugim rečima, skup S je rekurzivan ako i samo ako je funkcija indikator izračunljiva.

Primeri[uredi | uredi izvor]

Svojstva[uredi | uredi izvor]

Ako je A rekurzivan skup, onda je i njegov komplement rekurzivan skup. Ako su A i B rekurzivni skupovi, onda su i AB, AB i slika od A × B po Kantorovom uparivanju, rekurzivni skupovi.

Skup A je rekurzivan skup ako i samo ako su i A i njegov komplement rekurzivno prebrojivi skupovi. Original rekurzivnog skupa u odnosu na totalnu izračunljivu funkciju je rekurzivan skup. Slika izračunljivog skupa u odnosu na totalnu izračunljivu bijekciju je izračunljiva.

Skup je rekurzivan ako i samo ako je na nivou aritmetičke hijerarhije.

Literatura[uredi | uredi izvor]