Pređi na sadržaj

Rumenilo za lice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rumenilo sa ogledalom i četkom
Drevno egipatsko rumenilo
Tradicionalna šminka sa rumenilom

Rumenilo je kozmetički proizvod za bojenje obraza u različitim nijansama. Primenjuje se u obliku praha ili kreme.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drevni Egipćani su bili poznati po stvaranju kozmetike, posebno po upotrebi rumenila. Drevni egipatski piktogrami prikazuju muškarce i žene koji nose rumene usne i obraze. Mešali su masnoću sa crvenim okerom da bi stvorili obojenost obraza crvene boje.[1]

Portret Varvare Šeremeteve, Pjetro Rotari (1750-60-te)

Grčki muškarci i žene su koristili zgnječene dudove, sok od crvene repe, zgnječene jagode ili crveni amarant za stvaranje paste. Oni koji su se šminkali smatrani su bogatima i to je simbolizovalo status jer je kozmetika bila skupa.[2]

U Kini je rumenilo korišćeno još u doba dinastije Šang. Pravljeno je od ekstrahovanog soka lišća crvenih i plavih cvetova. Neki ljudi su dodali goveđu pulpu i svinjski pankreas da bi proizvod bio gušći. Žene su nosile jako rumenilo na obrazima i usnama. U kineskoj kulturi crvena boja simbolizuje sreću i sreću onima koji nose tu boju.[1]

U Starom Rimu muškarci i žene stvarali su rumenila koristeći olovo (II,IV) oksid (crveno olovo) i cinabarit. Utvrđeno je da je smeša uzrokovala rak, demenciju čak i smrt.[3]

U 16. veku u Evropi su žene i muškarci koristili beli prah za osvetljavanje lica. Žene bi pored toga na obraze dodavale i jako rumenilo.

Savremena primena[uredi | uredi izvor]

Savremeno rumenilo se obično sastoji od praha na bazi talka crvene boje koji se četkom nanosi na obraze kako bi naglasio strukturu kostiju. Boje su obično latice šafranike ili rastvor karmine u amonijum hidroksidu i ružinoj vodi, parfimisan ružinim uljem.

Kada je modni trend podudaranja ruževa sa lakom zaživeo i opseg boja ruževa povećao, ljudi više nisu koristili taj termin za identifikaciju boje usana. Opseg nijansi rumenila uglavnom je ostao ograničen, zadržavajući naziv rumenilo.[4]

Rumenilo trenutno postoji u obliku kreme, tečnosti, pudera ili gela.[5]Pored toga, postoje rumenila u obliku kuglica, kamena ili stika.[6]Za suve kože lica koriste se puder formule, a za masne, normalne ili kombinovane kože lica, preporučuju se kremasta rumenila.

Boja rumenila treba da odgovara prirodnoj boji rumenila lica. Za svetliji ten su osmišljene ružičaste ili lila nijanse, za tamniji ten – svetlije nijanse kajsije, tamnije ružičaste, za maslinasti ten predviđene su narandžaste i jače ružičaste nijanse.[7][8]

Pri nanošenju rumenila vodi se računa o obliku lica, tako da se aplikacija vrši na različitim delovima lica, u zavisnosti od toga da li je lice ovalno, okruglo, četvrtasto, srcoliko ili duguljasto. [9]

Bronzer se danas sve više koristi umesto rumenila – daje onu najlepšu boju koju lice ima posle sunčanja na moru. Postoje varijante u kamenu, prahu ili tečne.[10]

Aplikacija rumenila

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Eldridge, Lisa (2018). „The Story of Make-up”. BBC. Arhivirano iz originala 16. 10. 2019. g. Pristupljeno 05. 03. 2021. 
  2. ^ „The gruesome and lengthy history of why we use blush”. Business Insider. Pristupljeno 2018-09-16. 
  3. ^ „Deadly Blush”. Livingly (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 27. 03. 2020. g. Pristupljeno 2018-09-17. 
  4. ^ cosmeticsandskin@gmail.com. „Cosmetics and Skin: Rouge”. cosmeticsandskin.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-09-16. 
  5. ^ „Makeup of Makeup: Decoding Blush”. WebMD (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-09-16. 
  6. ^ „Rumenilo u stiku”. gruv.rs. Arhivirano iz originala 23. 07. 2021. g. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  7. ^ „Nauči kako pravilno da odabereš i naneseš rumenilo za lice”. make-up.rs. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  8. ^ „Kako da nikad više ne kupite pogrešno rumenilo”. buro247.rs. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  9. ^ „Koja nijansa rumenila najviše odgovara vašem tenu i obliku lica”. elle.rs. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  10. ^ „BRONZER je današnje RUMENILO”. svetlepote.rs. Arhivirano iz originala 24. 10. 2020. g. Pristupljeno 5. 3. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]