SS Baron Gauč

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

SS Baron Gauč je bio putnički brod Austrijskog Lojda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gaurlej bradrs kompanija Ltd. u Dandiju u Velikoj Britaniji. Bio je dug 84,55m, širok 11,8m i visok 7,5m, a nosivost mu je bila 2069 BRT I 861 NRT. Uz 64 člana posade, mogao je prevesti 300 putnika. Njegova redovna linija je bila Trst-Kotor-Trst.

Potonuće[uredi | uredi izvor]

Dana 11. avgusta 1914. godine na brod se u Boki Kotorskoj ukrcalo mnogo putnika jer je 28. jula 1914. počeo Prvi svetski rat, a državni službenici su hteli da što pre napuste Dalmaciju i vrate se u Beč i Budimpeštu. Brod je bio prepun putnika, a osim odraslih putnika na njemu su bila i mnoga deca. Dva dana kasnije 13. avgusta 1914. Baron Gauč je stigao do Malog Lošinja, gde je imao poslednje pristajanje pre polaska u Trst.Brod je kasno poslepodne plovio od južnog rta Istre zapadnom obalom poluostrva. Kapetan Paul Vinter i prvi oficir nisu bili na komandnom mostu jer su se odmarali (na komandnom mostu je bio drugi oficir Đovani Tence), ali Kapetan Vinter je bio upoznat sa koordinatima na kojima su pred pojedinim lukama bile obeležene podvodne mine, stoga se nije bojao opasnosti. Kapetan nije znao da je Austro-Ugarska ratna mornarica samo nekoliko dana ranije na pučini ispred Rovinja položila nove mine u strahu od italijanskog napada. I dogodilo se ono najgore: iako je Baron Gauč plovio prema koordinatima koje je kapetan dobio od vojnog zapovedništva, u blizini Rovinja brod je naišao na morsku minu. Eksplozija mine je probila levi bok broda u visini parnih kotlova, zbog čega je brod potonuo za samo 3 minuta do 7 minuta. Posada je u more spustila samo jedan čamac, a u njega se uspelo smestiti samo tridesetak putnika i članova posade. Stanovnici Rovinja videli su nesreću, ali niko se nije usudio da pomogne jer nisu znali tačan položaj minskih polja.Takođe kapetan broda SS Talija je video nesreću kada je prolazio tuda prema Trstu ali nije se usudio da dođe do broda i pomogne preživelima.O događaju je bilo obavešteno vojno zapovedništvo u Puli, pa su iz Rovinja isplovili ratni brodovi u pomoć brodolomcima koji su plutali po površini mora. Austro-Ugarske vlasti nisu objavile vesti i tačne informacije o nesreći jer brod je stradao od njegove a ne neprijateljske mine. Nisu postojali tačni podaci o broju putnika na Baronu Gauču, ali prema službenim podacima poginulo je 250 putnika i 34 člana posade; uspelo je da se spasi samo 170 putnika. To je do danas ostala najveća nesreća putničkog broda na Jadranskom moru.

Izvor[uredi | uredi izvor]

  • Parobrodi Jardana na razglednicama Mitja Lamut