Savremena porodica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Porodica je osnovna društvena jedinica koju čini zajednica ljudi povezanih bračnim vezama, krvnim srodstvom ili usvajanjem i obično predstavlja jedno domaćinstvo.

Savremena porodica[uredi | uredi izvor]

Termin savremena porodica se počeo upotrebljavati uporedo sa globalizacijom i liberalizacijom u društvu i društvenim odnosima počev od ekonomije pa do kulture. Pod uticajem transformacije svih tradicionalnih, konzervativnih i dogmatskih elemenata u društvenoj strukturi savremenog društva nastaje savremena porodica. Savremena porodica ima u sociološkoj literaturi više naziva: radničko - službenička, mala porodica, individualna, prosta, inokosna, biološka, nuklearna, supružnička, bračna, industrijska i dr.


Zadaci savremene porodice[uredi | uredi izvor]

Savremena porodica, uprkos visokom nivou tehnološkog razvoja, mora da se pobrine za neke elementarne potrebe i funkcije članova porodice (ishrana, stanovanje, grejanje, oblačenje, higijena...), zatim da se stara i štiti mlade, nemoćne, bolesne i invalidne članove i da im omogući zadovoljavanje kulturno-obrazovnih i rekreativnih potreba u cilju održavanja njihove psihičke i emotivne ravnoteže. Savremena porodica je mikro društvena zajednica za kojom svako dete oseća potrebu jer su ciljevi i zadaci koji se u njoj ostvaruju čvrsti temelji celokupnog njegovog života. Kao nenadoknadiva sredina, porodica je mesto u kome se dete manifestuje u svim svojim najintimnijim osobinama u kojima nalazi ljubav, toplinu i mir.


Problemi savremene porodice[uredi | uredi izvor]

Prvi problem sa kojim se savremena porodica susreće jeste siromaštvo. Istraživanja pokazuju da jedna petina svetskog stanovništva živi u siromaštvu. Siromaštvo je prisutno u lokalnim sredinama, u pojedinim regionima, pa i celim kontinentima. Pored velikog ekonomskog i tehnološkog napretka siromaštvo se širi svuda u svetu. Jedan od problema, svakim danom sve prisutniji, sa kojim se susreće savremena porodica, jeste problem nasilja. Porodice su ugrožene nasiljem kako unutar samih porodica, tako i nasiljem u neposrednom okruženju. Nasilje unutar porodica karakteristično je za sva savremena društva bez obzira na njihovu ekonomsku i ukupnu razvijenost. Nasilničko ponašanje se ispoljava od strane supružnika međusobno (posebno muža prema ženi), od strane roditelja prema deci, kao i od strane dece prema roditeljima (Eving Ch. P., 1997). Visok stepen nasilja u porodici ima svoje korene u frustracijama, strahu, neizvesnosti i teškoćama koje pojedini članovi doživljvaju u društvu i to prenose na porodicu. Savremena porodica postaje, posebno u ekonomski razvijenim sredinama, sve manje privlačno mesto za život i sve manje poželjno utočište za njene članove. Toplinu doma u kojoj se nekada razvijala bliskost i podrška zamenjuje porodični “pakao” iz koga svi žele da što pre pobegnu. Nedostatak slobode, usamljenost, malo obraćanje pažnje na decu, odsustvo podrške roditelja, potrebe za slobodnim razvojem ličnosti pretvaraju porodicu u poprište borbe različitih želja i ambicija, umesto skladnih odnosa, podrške i pomoći."[1]"


Citati[uredi | uredi izvor]

Margaret Mid
Margaret Mid

“U vođenju porodice više pažnje treba posvetiti ljudima nego sticanju nekretnina, i više se treba brinuti o valjanosti ljudi nego o dobrom stanju imanja koje sačinjava bogatstvo.” - Aristotel Porodica je...institucija kojoj dugujemo čovečnost. Ne poznajemo drugi način na koji se stvaraju ljudska bića osim odgoja u porodici.” - Margaret Mid.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sociologija”. Arhivirano iz originala 20. 03. 2016. g. Pristupljeno 21. 01. 2016.