Sergije Nuromski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sergije Nuromski

Sergije Nuromski (Vologda, Obnorski, sredina 14. veka - 1412) - ruski svetac, čudotvorac, monah, učenik svetog Sergija Radonješkog. Grk po poreklu. Pominje se 7. oktobra (po julijanskom kalendaru), u Saboru svetih atonskih i Radonjeških svetitelja. Osnivač Spaso-Nuromskog manastira.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sergije se zamonašio na Svetoj gori Atos. U drugoj polovini 14. veka prelazi u Rusiju, u manastir Sergija Radonješkog, da bi pod njegovom komandom nastavio monaški život. Ovde je ostao nekoliko godina, u poslušnosti igumanu Trojičkog manastira. Tada je Sergije poželeo da se povuče u pusto mesto kako bi više vremena provodio u molitvama i duhovnom samousavršavanju. Uputivši molbu igumanu, Sergije je dobio blagoslov i povukao se u Vologdske šume, na reku Nurmu, gde je sazidao kapelu. Nekoliko puta je, živeći u samoći, bio napadnut od strane razbojnika, ali svaki put je uspeo da spase svoj život. Vremenom se oko 40 monaha okupilo oko svetitelja da vodi monaški život. Zajedno su podigli hram Vozdviženja Časnog Krsta Gospodnjeg i nekoliko kelija. Nedaleko od manastira pustinjački život je vodio sveti Pavle Obnorski, koji je često razgovarao sa Sergijem, dolazio u njegov manastir po savet. Nekoliko godina posle upokojenja svetog Sergija pronađene su njegove mošti. Crkveno poštovanje Sergija Nuromskog počelo je 1546. godine. Opisano je oko 80 čudesa koje je izvršio svetitelj.

Spaso-Nuromski manastir je osnovan 1387. godine. Zgrade manastira, uključujući dve crkve: Vozdviženje Časnog Životvornog Krsta i Rođenja Hristovog, bile su potpuno drvene. Spaso-Nuromski manastir je u priodu 15.-17. veka bio aktivan u ekonomskoj delatnosti. Manastir se smatrao drugim u eparhiji posle sabornog manastira. Iza manastira je 1714. godine popisano 14 sela. Do zatvaranja 1764. godine imalo je 380 seljaka. Nakon zatvaranja pretvorena je u seosku crkvu. Do 1890. godine crkva je imala dva sprata, četiri oltara, a u njoj su se nalazile poštovane ikone iz 17. veka.

1933. godine vlast je zatvorila crkvu. Radovi na restauraciji su još u toku [1].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Žitiя svяtыh po izloženiю svt. Dimitriя Rostovskogo/Oktяbrь/7 — Vikiteka”. ru.wikisource.org (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2022-09-28.