Pređi na sadržaj

Skopska kaza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skopska kaza je bila trećestepena administrativo-upravna jedinica Osmanskog carstva u 19. i početkom 20. veka. Bila je deo Skopskog sandžaka (dela Kosovskog vilajeta). Centar kaze bio je u Skoplju odakle je kazom upravljao osmanski niži činovnik kajmakam. Budući da je Skoplje bilo centar i Skopskog sandžaka u gradu je boravio i upravnik sandžaka-mutesarif a od 1888. kada je Skoplje postalo centar Kosovskog vilajeta pored kajmaka i mutesarifa u Skoplju je zasedao i kosovski valija. Kaza je obuhvatala 148 sela i grad Skoplje i obuhvatala je veliku teritoriju. Stanovništvo kaze je početkom 20. veka bilo etnički i konfesijalno mešovito. Muslimani su po etničkom poreklu bili Turci, Torbeši, Albanci, Čerkezi i muslimanski cigani. Hrišćansko stanovništvo bilo je slovensko podeljeno na vernike carigradske patrijaršije i Bugarske egzarhije, odnosno na Srbe i Bugare. Srbi su uglavnom naseljavali oblast Skopske Crne Gore. Pored Srba i egzarhista bilo je i Cincara i Grka u malom broju u Skoplju. Od ostalih etničkih grupa u samom Skoplju bili su prisutni Jevreji.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Makedonija. Etnografija i statistika - 2.26, Pristupljeno 28. 3. 2013.