Pređi na sadržaj

Slovenački nacionalizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava Slovenije
Romantička slika planine Triglav slikara Marka Pernharta. Triglav je nacionalni simbol Slovenije koji je prikazan na zastavi Slovenije

Slovenački nacionalizam je nacionalizam koji tvrdi da su Slovenci nacija i promoviše kulturno jedinstvo Slovenaca.[1] Slovenački nacionalizam prvi put se javio kao odgovor na priliv ideja nacionalizma iz Francuske revolucije koji je stigao u današnju Sloveniju kada su francuske snage pod komandom Napoleona Bonaparte osnovale Ilirske provincije koje su zahvatale i slovenačke teritorije.[1] Slovenački nacionalisti kao što su Anton Korošec prihvatili su ideju ujedinjenja Južnih Slovena tokom Prvog svjetskog rata kao sredstvo oslobađanja Slovenije od austrougarske vladavine.[2]

Nakon što je reformistička vlada predvođe komunističkom partijom legalizovala ostale političke partije, nove političke partije objavile su Majsku deklaraciju, zahtijevajući formiranje suverene, demokratske i plurističke slovenačke države.[3] Referendum o nezavisnosti od Jugoslavije je održan 26. decembra 1990. na kome je većina podržala nezavisnost.[3] Slovenija je proglasila nezavisnost 25. jula 1991. godine.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Cole 2011, str. 346.
  2. ^ Motyl 2001, str. 276.
  3. ^ a b v Cole 2011, str. 348.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cole, Jeffrey E., ur. (2011). Ethnic groups of Europe : an encyclopedia. Santa Barbara, Calf.: ABC-CLIO. ISBN 9781598843026. 
  • Motyl, Alexander J. (2001). Imperial ends the decay, collapse, and revival of empires. New York: Columbia University Press. ISBN 9780231506700.