Соба с погледом

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Orig. naslovA Room with a View
AutorE. M. Forster
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikenleski
Izdavanje
Datum1908.

Soba s pogledom” (engl. A Room with a View), poznat i pod prevodom „Soba sa lepim izgledom”, roman je engleskog književnika E. M. Forstera objavljen 1908. Smatra se Forsterovim najoptimističnijim i najjednostavnijim romanom, što je omogućilo da vremenom „Soba s pogledom” postane njegovo najčitanije delo.

Forster je u romanu, pripovedajući o dilemama i sazrevanju Lusi Haničerč, mlade Engleskinje iz više srednje klase, suprostavio dva vrednosna sistema - nove, liberalnije vrednosti edvardijanskog vremena nasuprot starim, strogim, moralističkim zahtevima viktorijanskog doba. U odnosu na prethodnu generaciju engleskih romanopisaca, Forster je u „Sobi s pogledom” primenio jednostavniji književni izraz približivši ga govornom jeziku. Njegova kritika međuklasnih odnosa i ljudskih mana obeleženi su humorom i saosećanjem.

Na osnovu romana snimljen je uspešni film „Soba sa pogledom1985. Film je režirao Džejms Ajvori, a Helena Bonam Karter je tumačila glavnu ulogu.

Zaplet romana[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Prvi deo[uredi | uredi izvor]

Lusi Haničerč, mlada devojka iz gornjeg sloja srednje klase, putuje u Firencu zajedno sa svojom starijom rođakom usedelicom Šarlotom. U engleskom pansionu dobijaju sobe čiji prozori ne pružaju lep pogled na panoramu grada, već je sa njih moguće sagledati samo unutrašnje dvorište. Gospodin Emerson, gost pansiona, darežljivo im nudi zamenu soba u kojima je odseo zajedno sa svojim sinom Džordžom. Pošto je to učinio nonšalatno, ne poštujući stroga načela engleskog društvenog ponašanja, rođake su duboko uvređene, ali naposletku pristaju na zamenu soba, odnosno pogleda na Firencu.

Lusi se nekoliko puta nevoljno sureće sa Emersonovima. U crkvi Santa Kroče Džordž joj se žali da je njegov otac dobroćudan, ali da uvek nailazi na nerazumevanje okoline zbog svog opuštenog ponašanja. Sa druge strane, njegov otac moli Lusi da pomogne njegovom sinu da izađe iz mladalačke melanholije. Ponovni suret se događa nakon što se Lusi onesvestila, videvši da je neki Italijan na ulici izbo nožem drugog Italijana. U pomoć joj pristiže Džordž. Pri povratku u pansion Džordž neočekivano ljubi Lusi, koja iznenađena odlučuje da zataji poljubac od svih.

Poslednja pripovedački razrađena epizoda u prvom delu romana opisuje izlet engleskih turista iz pansiona na obližnja firentinska brda. Lusi luta prirodom i neočekivano pronalazi Džordža na proplanku ljubičica. Džordž joj prilazi i ponovo je ljubi, ali ovoga puta poljupcu svedoči Šarlot. Šarlot je zgrožena ovakvim neprimerenim ponašanjem koje se kosi sa uskim, puritanskim načelima u koje veruje. Sledećeg dana Šarlot i Lusi napuštaju Firencu i odlaze u Rim.

Drugi deo[uredi | uredi izvor]

Druga polovina romana se odigrava u Lusinom domu u Sariju, gde živi sa svojom majkom gospođom Haničerč i mlađim bratom Fredijem. U poseti im je Sesil Vajz, snobovski esteta koga je Lusi upoznala u Rimu i za koga se verila. On sa nipodaštavanjem posmatra njenu porodicu i prijatelje. Neposredno u blizini kuće nalazi se kuća, gde se useljavaju Emersonovi i to na nagovor Sesila koji ih je slučajno upoznao u muzeju.

Početak raspleta počinje da se odigrava jedne nedelje na teniskom terenu Haničerčovih. Nakon teniskog meča Sesil čita petparački roman izvesne gospođice Haviš, koju je Lusi upoznala u engleskom pansionu u Engleskoj. Odlomak romana sadrži opis poljupca dvoje ljubavnika na proplanku ljubičica. Zaprepašćena Lusi shvata da je Šarlot istračarila gospođici Laviš poljubac između nje i Džordža. U trenutku kada ostaju sami Džordž ponovo ljubi Lusi. On joj saopštava da Sesil nije pravi muškarac za nju jer je Sesil tip muškarca koji više poštuje predmete od osoba. Lusi raskida veridbu sa Sesilom, ali odbija i da bude sa Džordžom. Ona se samozavarava da ne voli Džordža i želi da ostane neudata. Gospodin Emerson, Džordžov otac, otvara joj oči da ona ipak voli njegovog sina. Roman se završava opisom bračnog putovanja Džordža i Lusi u Firencu.

Filmske adaptacije[uredi | uredi izvor]

Roman je adaptiran u film Soba sa pogledom 1985. Režirao ga je Džejms Ajvori, a ulogu Lusi tumačila je Helena Bonam Karter. Ostale uloge tumačili su Megi Smit, Danijel Dej Luis, Džudi Denč, Denholm Eliot, Džulijan Sends i drugi. Film dosta verno prati fabulu romana i slično knjizi podeljen je na poglavlja. „Soba sa pogledom” je doživeo veliki uspeh i kod publike i kod filmskih kritičara. Bio je nominovan u osam kategorija za nagradu Oskar, uključujući i kategoriju za najbolji film, a osvojio je tri nagrade; za najbolji kostim, najbolju scenografiju i najbolji adaptirani scenario.

Knjiga je adaptirana i u istoimeni televizijski film 2007. Film je producirala britanska televizijska kuća Aj-Ti-Vi (ITV) i premijerno je prikazan na njihovom prvom kanalu 4. novembra 2007. Glavnu ulogu je tumačila Elejn Kasidi.

Izdanja na srpskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Roman je sa engleskog na srpski jezik prevela Ljubica Bauer-Protić 1969. i to pod imenom „Soba sa lepim izgledom”. Prevod je štampan u džepnoj ediciji Reč i misao izdavačke kuće Rad.

Prevod Ljubice Bauer-Protić je uz redakciju prevoda Ane Grujić ponovo štampan 2004, ali ovoga puta pod imenom „Soba s pogledom”. Knjiga se prodavala uz primerak novina Večernje novosti.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]