Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča
JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča | |
---|---|
Lokacija | |
Koordinate: 44° 57′ 24″ N 18° 18′ 04″ E / 44.95667° S; 18.30111° I | |
Mesto | Modriča |
Država | Republika Srpska Bosna i Hercegovina |
Organizacija | |
Zdravstveni sistem | RFZO |
Finansiranje | državna bolnica |
Vrsta bolnice | specijalna bolnica |
Afilacijske ustanove | Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci] |
Zdravstvene usluge | |
Broj kreveta | 285 (2018)[1] |
Specijalnost | psihijatrija |
Veb-sajt | |
www |
Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča jedna je od dve specijalizovane psihijatrijske bolnice u Republici Srpskoj, koja pruža usluge hroničnim psihijatrijskim pacijentima, oboljelim od šizofrenije i drugih psihoza. Bolnica je sertifikovana i akreditovana za dijagnostikovanja, lečenja, negu i psihosocijalne rehabilitaciju, koja na svojim odeljenjima nastoji da postigne poboljšanje zdravstvenog psihofizičkog stanja, unapređenje socijalnog funkcionisanja, i podizanje radnih i okupacionih veština lečenih pacijenata. Posebna sfera je socijalna briga, zaštita i zastupanje prava pacijenata. Uz organizovanje svakodnevnih aktivnosti, rekreacije i kulturno zabavnog sadržaja pacijentima se poboljšava kvalitet života, što ih priprema za povratak i uključivanje u život u porodici i zajednici.
Položaj i razmeštaj[uredi | uredi izvor]
Bolnica je smeštena na dve lokacije u selu: Garevac pored Modriče u kompleksu sa više zasebnih objekata, i selu Kladari, opština Modriča, i organizovana kao Zaštićena kuća.
Nazivi[uredi | uredi izvor]
Dom za štićenike (stara, besprizorna mentalno bolesna lica) od 1947. do 1970. — Socijalno-medicinska ustanova „Jakeš“ od 1970. do 1983. — Zavod za liječenje i rehabilitaciju hroničnih duševnih bolesnika od 1983. do 2010. — JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča od 2011.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Bolnica je osnovana 1947. u nacionalizovanom letnjikovcu porodice Karamata u selu Jakeš kod Modriče, kao Dom za štićenike (stara, besprizorna mentalno bolesna lica), kapaciteta oko 40 postelja. U Domu je s kraja 1940-tih radilo nekoliko zaposlenih niskih kvalifikacija. Dom se izdržavao uz pomoć UNRA-e radom zaposlenih i štićenika na poljoprivredi i u radionici kožarsko-galanterijskog preduzeća.[2]
Tokom 1978. godine Dom za štićenike je postao Socijalno-medicinska ustanova „Jakeš“, na čije čelo je došao bivši predsednik opštine (po obrazovanju učitelj) sa željom da razvije i transformiše ovu ustanovu:
od doma bivših ljudi načiniti uglednu ustanovu usmjerenu ka pacijentu, njegovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji a primjenom najmodernijih principa socijalne psihijatrije.[2]
Bolnica je primala na lečenje psihijatrijske pacijenta iz cele bivše Jugoslavije.
Od 1983. godine bolnica prerasta u Zavod i postaje referentna zdravstvena ustanova, na više lokacija:
- U početku pacijenti su smeštani u adaptirane objekte mašinske škole na poljoprivrednom dobru u selu Garevac (kapaciteta 150 postelja)
- Kompleksu - naselje „Breza“ od šest objekata porodičnog tipa sa 180 postelja, i radionicama za radni angažman i okupacionu terapiju.
- Objekat pansiona „Šansa“ u koji je smeštano do 20 pacijenata.
- U selu Pećnik otvorena je stočarsko-poljoprivredna ekonomija koja uz stručno osoblje zapošljavala 20 pacijenata koji su živeli na farmi.
- U selu Koprivna otvoreni su objektima stare osnovne škole azilni dom za opustošene pacijente sa oko 100 postelja.
- U selu Riječani izgrađuje se bungalovsko naselje predviđeno za rekreaciju i odmor pacijenata.
Tokom ratnih sukoba na prostoru Bosne i Hercegovine, maja1992. godine lokaliteti Zavoda su odvojeni jedan od drugog linijom fronta...
...na jednoj strani ostaju Koprivna i Riječani a na drugoj Jakeš i Garevac. Deo pacijenata iz Garevca evakuisan je u Tuzlu i Jakeš, iz Jakeša u Hrvatsku i Mađarsku, a preostali pacijenti iz Jakeša u Koprivnu gde je već boravilo 120 najtežih bolesnika. Takođe i pacijenti iz Riječana pristižu tako da se u leto 1992. godine na lokalitetu u Koprivni nalazi blizu 400 pacijenata, u krajnje teškim uslovima bez hrene, pitke vode, električne struje, bez krova, bez postelje. O njima brinu desetak medicinskih sestara, jedna doktorica i nekoliko kuharica, čistačica i portira.[2]
Uz pomoć međunarodnih humanitarnih i domaćih organizacija i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, FZO RS, Zavod je obnovljen, od 1995—2010. godine ustanova kadrovski jača i ponovo biva stavljen u funkciju kao referentne ustanove za produženo lečenje i rehabilitaciju hroničnih duševnih bolesnika.[2]
Zavod za liječenje, rehabilitaciju i socijalnu zaštitu hroničnih duševnih bolesnika, od 2011. godine menja ime u JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, i pod tim imenom i danas posluje.
Cilj[uredi | uredi izvor]
U okviru modernizaciji bolnice prema Akcionom planu u oblasti mentalnog zdravlja za Evropu i Strategije razvoja mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj za period od 2019. do 2029. godine glavni ciljevi Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča su:
- rešavanje problem stigme i diskriminacije,
- ukazivanje na značaj mentalnog zdravlja,
- prevencija mentalnih problema i samoubistava,
- obezbeđivanje dostupnosti zaštite za mentalne probleme,
- ispunjavanje standarda za sertifikaciju i akreditaciju bolnica,
- uspostavljanje dobrih informacija o mentalnom zdravlju,
- obezbeđivanje sprovedenih i adekvatnih finansijskih sredstava.
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Naziv | Organizacione jedinice i zadaci | Broj kreveta |
---|---|---|
Odeljenje za medicinske poslove - psihijatrijsko odeljenje |
|
|
Stacionarno psihijatrijsko odeljenje |
|
|
Odeljenje za somatsku medicinu |
|
|
Odeljenje za rehabilitaciju |
|
|
Odeljenje za usluge rehabilitacije |
|
|
Odeljenje za socijalni rad |
Naziv | Zadaci |
---|---|
Upravljanje uslugama kvaliteta |
|
Usluge pravnih i opštih poslova |
|
Usluge ekonomskih i finansijskih poslova |
|
Usluga javne nabavke |
|
Usluga ishrane bolesnika |
|
Odeljenje za tehničke poslove |
|
Kadrovi[uredi | uredi izvor]
U bolnici je zaposleno 155 radnika, od toga broja medicinski kadar čini 85 radnika, a nemedicinski kadar 70 radnika.
- Medicinski kadar
- 6 lekara specijalista
- 4 specijalizanta iz psihijatrije
- 2 psihologa
- 1 defektolog
- 1 pedagog psiholog
- 2 socijalna radnika
- 63 medicinskih sestara/tehničara
- 10 bolničara
- Nemedicinski kadar
- 70 radnika
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Bolnički sektor - Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske”. www.askva.org. Pristupljeno 18. 10. 2020.
- ^ a b v g d „JZU Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča”. www.bolnicamodrica.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 19. 10. 2020.
- ^ a b „Odeljenja i službe U:JZU Bolnica Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča”. www.bolnicamodrica.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-11-24.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča
- Bolnice u Republici Srpskoj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. novembar 2020)