Pređi na sadržaj

Spisak nalazišta sa termama i balneumima u rimskim provincijama na tlu Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spisak nalazišta sa termama i balneumima u rimskim provincijama na tlu Srbije je tabelarni prikaz arheoloških leokaliteta na kojima je registrovano i istraženo oko četrdesetak rimskih kupatila, dok je broj epigrafskih svedočanstava o kupatilima veoma redak.

Opšta razmatranja[uredi | uredi izvor]

Kupanje je jedna od osnovnih čovekovih potreba. U starom svetu bila je povezana sa higijenom, ali i sa kultnim radnjama. Još u bronzanodopskim kulturama Starog Istoka, Egipta i Egeje, ritualno kupanje je imalo veoma važnu ulogu. Ceremonije kultnog pranja odvijale su se u blizini hramova, kultnih mesta, palata, kod svetih izvora ili veštački napravljenih bazena.[1][2][3]

Pod uticajem grčke kulture, kupatila se uvode u rimskom svetu a širenjem Rimskog carstva postaju sastavni deo kulture življenja u mnogim oblastima gde su vladali Rimljani

Rimska civilizacija je izuzetno poštovala i negovala kult vode i obilato je koristila blagodeti toplih i lekovitih banjskih voda. Za Rimljane svih slojeva, kupanje i telesna nega boli su važna delatnost u slobodno vreme, pa tako i za stanovnike provincijama na tlu Srbije, koji su u, za tu namenu specijalno sagrađenim termama, svakodnevno koristili toplu i/ili lekovitu banjsku vodu sa termalnih izvora.[4] Prema osnovi i načinu zidanja, rimska kupatilo se mogu razvrstati u dve grupe: balneume i terme.

Balneum (lat. balneum)

Balneum je građevina koja spada u red javnih kupatila sa paralelnim redovima prostorija (lat. parallel row type), maksimalne površine do 500 m². Kako ovaj objekat ne poseduje veliko vežbalište, bazen na otvorenom i površinu manju od 1.500 m² za ovu građevinu najpodesniji termin je balneum.

Ovaj tip kupatila bio je veoma rasprostranjeni širom Rimskog carstva. Balneumi su u kasnoantičkim provincijama na tlu Srbije veoma brojni. Podižu se uz privatne vile - srednja ili manja gazdinstva, carska imanja, u okviru putnih stanica (lat. mansiones), manjih naselja (lat. vici, pagi), vojnih logora (lat. castra, castella, praesidia) ili gradova (lat. municipii, coloniae).

Epigrafska svedočanstva o njima na teritoriji Srbije relativno su oskudna. U pitanju su dijahroni natpisi pronađeni u Kostolcu (lat. Viminacium) iz 247. godine, Karatašu (lat. Diana) iz 2. veka i Izbičanju kod Prijepolja iz vremena Justinijana I (527—565).

Terme (lat. thermae)

Za razliku od balneuma terme su velika kupatila koja poseduje veliko vežbalište, bazen na otvorenom i čija površina prelazi 1.500 m².

Spisak lokaliteta sa termama i balneumima[uredi | uredi izvor]

Arheološkim istraživanjima otkriveno je preko hiljadu rimskih kupatila širom Rimskog carstva. U rimskim provincijama na tlu današnje Republike Srbije, registrovano je i istraženo oko četrdesetak rimskih kupatila (prikazanih na ovoj spisku), dok je broj epigrafskih svedočanstava o kupatilima veoma redak.

R.br. Nalazište Tip nalazišta Tip kupatila Veličina Datovanje
1. Sirmijum, lok. 31 utvrđeni grad carske terme delimično otkrivene 3 prostorije 4. vek
2. Sirmijum, lok. 29 utvrđeni grad javne terme delimično otkrivene, 58,7 x 72 m (4212 m²) 3—4. vek?
3. Sirmijum, lok. 4 utvrđeni grad balneum, deo gradske vile 30 x 7 m (210 m²) sredina 4. vek
4. Zasavica civilno naselje ili vila samostalni objekat, balneum delimično otkrivene 3 prostorije nema podataka
5. Prnjavor-Štitar civilno naselje ili vila samostalni objekat, balneum delimično otkriven sredina - druga polovina 4. veka
6. Singidunum civilno naselje, u sz delu Studentskog parka samostalni objekat, balneum 15 x 20 m (300 m² ) 3. i 4 vek
7. Singidunum civilno naselje, na Studentskom trgu samostalni objekat balneum delimično istražene 3 prostorije nema podataka
8 Singidunum civilno naselje, Kosančićev venac 12-16 balneum, deo vile delimično istražen 3. vek
9. Margum civilno naselje samostalni objekat, balneum 27 x 15 m (405 m²) 2—3. i 4. vek
10. Margum civilno naselje samostalni objekat, balenum delimično istražene napuštene u 4. veku
11. Medijana naselje sa vilama deo vile 31,5 x 28,3 m (891,45 m²) 4. vek
12. Medijana naselje sa vilama samostalni objekat,[5] delimično istražene 4. vek
13. Naisus extra muros, civilno naselje..[6] samostalni objekat pored utvrđenja neobjavljeno 3—4. vek
14. Municipijum DD naselje samostalni objekat,[7] ispitane 3-4 prostorije 2—4. vek
15. Muncipijum DD naselje samostalni objekat delimično istraženo 3—4. vek
16. Caričin grad donji grad samostalni objekat delimično istraženo 6. vek
17. Caričin grad van bedema samostalni objekat 33 h 18 m 6. vek
18. Rimske terme u Čačku vikus ili vila samostalni objekat 22,6 x 18,45 (340 m³) kraj 3? — 4. vek
19. Čačak-Beljina vila rustika samostalni objekat 9 x 11 m (99 m²) 4. — prva polovina 5 veka.
20. Prilipac civilno naselje ili vila samostalni objekat delimično istražene, oko 120 m² 4. vek
21. Viminacijum civilno naselje javne terme 45 x 35 m (1.575 m²) 1-3. vek, 3—4. vek
22. Ušće Porečke reke civilno naselje samostalni objekat 8,5 x 7,5 m (80 m²) 6. vek
23. Talijata civilno naselje samostalni objekat delimično istražene 6. vek
24. Egeta civilno naselje samostalni objekat delimično istražene 3—4. vek
25. Lisović naselje ili vila deo vile 15,75 x 18 m (283,5 m²) 3—4. vek?
26. Guberevac-kastrum extra muros, 50 m od kapije samostalni objekat nepoznato u 4 veku sakralni objekat
27. Guberevac-Pruten naselje ili vila? samostalni objekat 142 m² 3—4. vek?
28. Belosavci naselje ili vila samostalni objekat delimično istražene, 21,8 x 14,25 m, (310,65 m²) 4. vek
29. Kalište Mansio Municipium naselje, mansio samostalni objekat delimično istražene 3—4. vek
30. Idijum utvrđeni mansio samostalni objekat u utvrđenju delimično istražene 4. vek
31. Timacijum minus extra muros samostalni objekat pored kapije utvrđenja starije: 24 x 16,5 m (396 m2) mlađe: 13 x 13 m 169 m²) 2 vek (starije) 4. vek (mlađe)
32. Timacijum minus extra muros samostalni objekat pored kapije utvrđenja pretpostavljeno: 29 x 21 m (609 m²) III-IV vek
33. Romulijana utvrđeni carski kompleks samostalni objekat u utvrđenju 8,5 x 14,16 m (403,56 m²) kraj III-početak IV veka
34. Bace, naselje ili vila samostalni objekat,[8] delimično istražene, 24 x 13,3 m 3—4. vek
35. Žujince naselje ili vila samostalni objekat 480 m² prva pol. 4. veka
36. Donje Nerodimlje civilno naselje ili vila samostalni objekat 15 x 17,5 m (262,5 m²) 4—6. vek
37. Ulpijana utvrđeno naselje samostalni objekat u utvrđenju ispitana 1 prostorija 4—5. vek

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bouet 1997 - Alain Bouet, Les thermes romains: de gros consommateurs d’eau? Quelques exemples de Narbonnaise et des provinces voisines, in: Les aqueducs de la Gaule romaine et des régions voisines, Caesarodunum tome 31, éd. Robert Bedon, Université de Limoges, Centre de recherches A. Piganiol, Limoges, 133-160.
  2. ^ Bouet 2004 - Alain Bouet, Les thermes privés et publics en Gaule Narbonnaise, vols. I-II, Collection de l’École française de Rome 320 (2003), Rome.
  3. ^ Brödner 1997 - Erika Brödner, Die römischen Thermen und das antike Badewesen. Eine kulturhistorische Betrachtung, 2. Auflage, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt
  4. ^ Srejović, D., Rimski carski gradovi i palate u Srbiji, SANU, Beograd, 1993.
  5. ^ Narodni muzej Niš, Medijana, Niš, 2006.
  6. ^ Petrović P., 1993 Naissus – Zadužbina cara Konstantina, u: Rimski carski gradovi u Srbiji (priredio Srejović D.) Beograd (1993). str. 73
  7. ^ Mócsy, András . Pannonia and Upper Moesia: a history of the middle Danube provinces of the Roman Empire. London: Routledge & K. Paul. 1974. ISBN 978-0-7100-7714-1.
  8. ^ Jordović 1999 - Časlav Jordović, Rimske terme u selu Bace, u: Prokuplje u praistoriji, antici i srednjem veku, Baština knjiga 6, ur. Miloje Vasić, Dragoslav Marinković, Areološki institut, Nardoni muzej Toplice, Beograd-Prokuplje, 197-199.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gordana Jeremić, Aleksandra Gojgić Rimske terme u Čačku Čačak, 2012. 126 str. ISBN 978-86-84067-43-4
  • Drča 1979 - Slobodan Drča, Kupatilo, u: Medijana, Narodni muzej Niš, Niš, 14-15.