Spisak nalazišta sa termama i balneumima u rimskim provincijama na tlu Srbije
Spisak nalazišta sa termama i balneumima u rimskim provincijama na tlu Srbije je tabelarni prikaz arheoloških leokaliteta na kojima je registrovano i istraženo oko četrdesetak rimskih kupatila, dok je broj epigrafskih svedočanstava o kupatilima veoma redak.
Opšta razmatranja[uredi | uredi izvor]
Kupanje je jedna od osnovnih čovekovih potreba. U starom svetu bila je povezana sa higijenom, ali i sa kultnim radnjama. Još u bronzanodopskim kulturama Starog Istoka, Egipta i Egeje, ritualno kupanje je imalo veoma važnu ulogu. Ceremonije kultnog pranja odvijale su se u blizini hramova, kultnih mesta, palata, kod svetih izvora ili veštački napravljenih bazena.[1][2][3]
Pod uticajem grčke kulture, kupatila se uvode u rimskom svetu a širenjem Rimskog carstva postaju sastavni deo kulture življenja u mnogim oblastima gde su vladali Rimljani
Rimska civilizacija je izuzetno poštovala i negovala kult vode i obilato je koristila blagodeti toplih i lekovitih banjskih voda. Za Rimljane svih slojeva, kupanje i telesna nega boli su važna delatnost u slobodno vreme, pa tako i za stanovnike provincijama na tlu Srbije, koji su u, za tu namenu specijalno sagrađenim termama, svakodnevno koristili toplu i/ili lekovitu banjsku vodu sa termalnih izvora.[4] Prema osnovi i načinu zidanja, rimska kupatilo se mogu razvrstati u dve grupe: balneume i terme.
- Balneum (lat. balneum)
Balneum je građevina koja spada u red javnih kupatila sa paralelnim redovima prostorija (lat. parallel row type), maksimalne površine do 500 m². Kako ovaj objekat ne poseduje veliko vežbalište, bazen na otvorenom i površinu manju od 1.500 m² za ovu građevinu najpodesniji termin je balneum.
Ovaj tip kupatila bio je veoma rasprostranjeni širom Rimskog carstva. Balneumi su u kasnoantičkim provincijama na tlu Srbije veoma brojni. Podižu se uz privatne vile - srednja ili manja gazdinstva, carska imanja, u okviru putnih stanica (lat. mansiones), manjih naselja (lat. vici, pagi), vojnih logora (lat. castra, castella, praesidia) ili gradova (lat. municipii, coloniae).
Epigrafska svedočanstva o njima na teritoriji Srbije relativno su oskudna. U pitanju su dijahroni natpisi pronađeni u Kostolcu (lat. Viminacium) iz 247. godine, Karatašu (lat. Diana) iz 2. veka i Izbičanju kod Prijepolja iz vremena Justinijana I (527—565).
- Terme (lat. thermae)
Za razliku od balneuma terme su velika kupatila koja poseduje veliko vežbalište, bazen na otvorenom i čija površina prelazi 1.500 m².
Spisak lokaliteta sa termama i balneumima[uredi | uredi izvor]
Arheološkim istraživanjima otkriveno je preko hiljadu rimskih kupatila širom Rimskog carstva. U rimskim provincijama na tlu današnje Republike Srbije, registrovano je i istraženo oko četrdesetak rimskih kupatila (prikazanih na ovoj spisku), dok je broj epigrafskih svedočanstava o kupatilima veoma redak.
R.br. | Nalazište | Tip nalazišta | Tip kupatila | Veličina | Datovanje |
---|---|---|---|---|---|
1. | Sirmijum, lok. 31 | utvrđeni grad | carske terme | delimično otkrivene 3 prostorije | 4. vek |
2. | Sirmijum, lok. 29 | utvrđeni grad | javne terme | delimično otkrivene, 58,7 x 72 m (4212 m²) | 3—4. vek? |
3. | Sirmijum, lok. 4 | utvrđeni grad | balneum, deo gradske vile | 30 x 7 m (210 m²) | sredina 4. vek |
4. | Zasavica | civilno naselje ili vila | samostalni objekat, balneum | delimično otkrivene 3 prostorije | nema podataka |
5. | Prnjavor-Štitar | civilno naselje ili vila | samostalni objekat, balneum | delimično otkriven | sredina - druga polovina 4. veka |
6. | Singidunum | civilno naselje, u sz delu Studentskog parka | samostalni objekat, balneum | 15 x 20 m (300 m² ) | 3. i 4 vek |
7. | Singidunum | civilno naselje, na Studentskom trgu | samostalni objekat | balneum delimično istražene 3 prostorije | nema podataka |
8 | Singidunum | civilno naselje, Kosančićev venac 12-16 | balneum, deo vile | delimično istražen | 3. vek |
9. | Margum | civilno naselje | samostalni objekat, balneum | 27 x 15 m (405 m²) | 2—3. i 4. vek |
10. | Margum | civilno naselje | samostalni objekat, balenum | delimično istražene | napuštene u 4. veku |
11. | Medijana | naselje sa vilama | deo vile | 31,5 x 28,3 m (891,45 m²) | 4. vek |
12. | Medijana | naselje sa vilama | samostalni objekat,[5] | delimično istražene | 4. vek |
13. | Naisus | extra muros, civilno naselje..[6] | samostalni objekat pored utvrđenja | neobjavljeno | 3—4. vek |
14. | Municipijum DD | naselje | samostalni objekat,[7] | ispitane 3-4 prostorije | 2—4. vek |
15. | Muncipijum DD | naselje | samostalni objekat | delimično istraženo | 3—4. vek |
16. | Caričin grad | donji grad | samostalni objekat | delimično istraženo | 6. vek |
17. | Caričin grad | van bedema | samostalni objekat | 33 h 18 m | 6. vek |
18. | Rimske terme u Čačku | vikus ili vila | samostalni objekat | 22,6 x 18,45 (340 m³) | kraj 3? — 4. vek |
19. | Čačak-Beljina | vila rustika | samostalni objekat | 9 x 11 m (99 m²) | 4. — prva polovina 5 veka. |
20. | Prilipac | civilno naselje ili vila | samostalni objekat | delimično istražene, oko 120 m² | 4. vek |
21. | Viminacijum | civilno naselje | javne terme | 45 x 35 m (1.575 m²) | 1-3. vek, 3—4. vek |
22. | Ušće Porečke reke | civilno naselje | samostalni objekat | 8,5 x 7,5 m (80 m²) | 6. vek |
23. | Talijata | civilno naselje | samostalni objekat | delimično istražene | 6. vek |
24. | Egeta | civilno naselje | samostalni objekat | delimično istražene | 3—4. vek |
25. | Lisović | naselje ili vila | deo vile | 15,75 x 18 m (283,5 m²) | 3—4. vek? |
26. | Guberevac-kastrum | extra muros, 50 m od kapije | samostalni objekat | nepoznato | u 4 veku sakralni objekat |
27. | Guberevac-Pruten | naselje ili vila? | samostalni objekat | 142 m² | 3—4. vek? |
28. | Belosavci | naselje ili vila | samostalni objekat | delimično istražene, 21,8 x 14,25 m, (310,65 m²) | 4. vek |
29. | Kalište Mansio Municipium | naselje, mansio | samostalni objekat | delimično istražene | 3—4. vek |
30. | Idijum | utvrđeni mansio | samostalni objekat u utvrđenju | delimično istražene | 4. vek |
31. | Timacijum minus | extra muros | samostalni objekat pored kapije utvrđenja | starije: 24 x 16,5 m (396 m2) mlađe: 13 x 13 m 169 m²) | 2 vek (starije) 4. vek (mlađe) |
32. | Timacijum minus | extra muros | samostalni objekat pored kapije utvrđenja | pretpostavljeno: 29 x 21 m (609 m²) | III-IV vek |
33. | Romulijana | utvrđeni carski kompleks | samostalni objekat u utvrđenju | 8,5 x 14,16 m (403,56 m²) | kraj III-početak IV veka |
34. | Bace, | naselje ili vila | samostalni objekat,[8] | delimično istražene, 24 x 13,3 m | 3—4. vek |
35. | Žujince | naselje ili vila | samostalni objekat | 480 m² | prva pol. 4. veka |
36. | Donje Nerodimlje | civilno naselje ili vila | samostalni objekat | 15 x 17,5 m (262,5 m²) | 4—6. vek |
37. | Ulpijana | utvrđeno naselje | samostalni objekat | u utvrđenju ispitana 1 prostorija | 4—5. vek |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Bouet 1997 - Alain Bouet, Les thermes romains: de gros consommateurs d’eau? Quelques exemples de Narbonnaise et des provinces voisines, in: Les aqueducs de la Gaule romaine et des régions voisines, Caesarodunum tome 31, éd. Robert Bedon, Université de Limoges, Centre de recherches A. Piganiol, Limoges, 133-160.
- ^ Bouet 2004 - Alain Bouet, Les thermes privés et publics en Gaule Narbonnaise, vols. I-II, Collection de l’École française de Rome 320 (2003), Rome.
- ^ Brödner 1997 - Erika Brödner, Die römischen Thermen und das antike Badewesen. Eine kulturhistorische Betrachtung, 2. Auflage, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt
- ^ Srejović, D., Rimski carski gradovi i palate u Srbiji, SANU, Beograd, 1993.
- ^ Narodni muzej Niš, Medijana, Niš, 2006.
- ^ Petrović P., 1993 Naissus – Zadužbina cara Konstantina, u: Rimski carski gradovi u Srbiji (priredio Srejović D.) Beograd (1993). str. 73
- ^ Mócsy, András . Pannonia and Upper Moesia: a history of the middle Danube provinces of the Roman Empire. London: Routledge & K. Paul. 1974. ISBN 978-0-7100-7714-1.
- ^ Jordović 1999 - Časlav Jordović, Rimske terme u selu Bace, u: Prokuplje u praistoriji, antici i srednjem veku, Baština knjiga 6, ur. Miloje Vasić, Dragoslav Marinković, Areološki institut, Nardoni muzej Toplice, Beograd-Prokuplje, 197-199.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gordana Jeremić, Aleksandra Gojgić Rimske terme u Čačku Čačak, 2012. 126 str. ISBN 978-86-84067-43-4
- Drča 1979 - Slobodan Drča, Kupatilo, u: Medijana, Narodni muzej Niš, Niš, 14-15.