Spomen-kosturnica na Gučevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomen-kosturnica na Gučevu
Spomen-kosturnica na Gučevu
Opšte informacije
MestoPlanina Gučevo
OpštinaLoznica
Država Srbija
Vreme nastanka1914/1929.
Tip kulturnog dobraZnamenito mesto od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Spomen-kosturnica na Gučevu u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih ratnika, izginulih na ovom prostoru 1914. godine, na početku Prvog svetskog rata tokom Bitke na Drini (deo Gučevska bitka). Spomen-kosturnica kao znamenito mesto predstavlja nepokretno kulturno dobro od velikog značaja. [1][2]

Planina Gučevo[uredi | uredi izvor]

Gučevo je planina koja se nalazi severno od Boranje i u prostoru koji Drina polulučno zatvara sa zapada i severozapada. Najviša tačka se nalazi na 779m nadmorske visine i zove se Crni vrh i spada u red nižih Valjevsko-podrinjskih planina. Crni vrh kao najviša tačka planine, nalazi se na njenom severozapadnom završetku, iznad Koviljače i nedaleko od Loznice. Pruža se pravcem severozapad-jugoistok u dužini od oko 10 kiliometara.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Spomen piramidu sa kosturnicom na platou na istaknutoj koti Gučeva počela je da gradi austrougarska vojska svojim izginulim ratnicima, za vreme okupacije tokom Prvog svetskog rata, ali je nije dovršila. Udruženje rezervnih oficira i ratnika sakupilo je i sahranilo u zajedničku kosturnicu 3200 posmrtnih ostataka srpskih ratnika rasutih po Gučevu i okolini, kao i posmrtne ostatke 53. zagrebačke regimente prenete iz parka u Bukovičkoj banji. Projekat prepravke piramide i izgradnje kosturnice u njenom podnožju uradio je arhitekta V. Todić 1927. godine. Spomenik je izgrađen 1929. a osvećenje je bilo 1930. godine.

Izgled spomen-kosturnice[uredi | uredi izvor]

Spomenik u obliku piramide visine 16,85 m. izveden je od blokova veštačkog kamena. Osnova piramide je u obliku kvadrata, sa ispustima na sve četiri strane tako da se u osnovi spomenika obrazuje krst. Na njenom vrhu je dvoglavi orao raširenih krila isklesan od belog mermera. Na zapadnoj strani piramide postavljen je veliki lovorov venac urađen od belog mermera sa krstom u sedini. Ispod lovorovog venca nalazi se sarkofag na kome je u reljefu predstavljena borba srpske i austrougarske vojske sa urezanim tekstom: “gučevskim herojima poginulim u borbi 1914. godine”. Sarkofag nosi arhitravna greda na kojoj je upisan natpis sa Njegoševim rečima: “blago onom ko dovjeka živi imao se rašta i roditi”. Arhitravnu gredu drže dve nage figure ratnika – stražara sa mačem u ruci, a na ostalim stranama postamenta izveden je krst u mermeru u kvadratnom okviru iznad koga je grb sa dvoglavim orlom. Na istočnoj strani iznad grba izveden je lovorov venac sa krstom u sredini, dok se na arhitravnoj gredi nalazi urezan tekst: “gučevskim herojima . udruženje rezervnih oficira i ratnika 1929. godine”. Ispod piramide ukopana u zemlju nalazi se grobnica pokrivena betonskom pločom. Levo i desno su veće betonske klupe sa stopama u obliku lavova. Oko pravougaonog prostora spomen—obeležja je ograda sa betonskim stubovima spojenim gvozdenim šipkama.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
  2. ^ „Zavod za proučavanje kulturnog razvitka”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2013. g. Pristupljeno 03. 11. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.