Sporazum u Den Hagu (1698)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sporazum u Den Hagu (poznat i kao Sporazum u Hagu ili Prvi sporazum o podeli) potpisan je 11. oktobra 1698. između Engleske i Francuske. Sporazum je predstavljao pokušaj da se reši pitanje ko će naslediti španski tron i predlaže da naslednik bude vojvoda Jozef Ferdinand od Bavarske. Takođe sporazumom je dogovorena podela pojedinih španskih poseda između velikih sila. Luj, francuski dofen trebalo je da dobije Siciliju i dve toskanske luke. Leopold, vojvoda od Lorene bi dobio Milansko vojvodstvo kao naknadu jer bi Lorena sa Barijem pripala dofenu.

Kralj Karlos II od Španije je odbio ovaj sporazum jer se protivio podeli Španije. On je za naslednika imperije imenovao unuka Luja XIV Filipa, vojvodu od Anžuja koji će postati kralj Filip V od Španije. Nakon Karlosove smrti Luj je sporazum smatrao nevažećim. Nakon toga otpočeo je Rat za špansko nasleđe koji će trajati od 1701. do 1714. godine. Takođe je i Karlo VI, car Svetog rimskog carstva odbio ovaj sporazum.

Vidi još[uredi | uredi izvor]