Sporometno oružje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Britanska puška Martini-Henri, vrhunac razvoja sporometnih pušaka.

Sporometno oružje (engl. Single-shot), vojni termin za ručno vatreno oružje koje sadrži samo jedan metak (jednometno), i mora se ponovo napuniti pre svakog gađanja. Koristilo se sve do pronalaska revolvera i pušaka repetirki sredinom 19. veka.[1][2][3]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Svo ručno vatreno oružje tipa sprednjača, koje se koristilo do sredine 19. veka (arkebuze, muskete, pištolji) bilo je sporometno - imalo je samo jedan metak i moralo se puniti nakon svakog pucnja . Brzina gađanja sprednjača bila je mala - od jednog metka za 1-2 minuta (kod musketa fitiljača) do 2-3 metka u minutu kod modernijih musketa kapislara koje su konstruisane sredinom 19. veka. Prve puške ostraguše, koje su konstruisane sredinom 19. veka, takođe su bile sporometne - imale su samo jedan metak koji se ubacivao otvaranjem i zatvaranjam zatvarača. Međutim, brzina gađanja znatno se povećala (na 5-9 metaka u minutu) zbog korišćenja sjedinjenog metka (najpre u papirnoj, a zatim u metalnoj čahuri) i znatno bržeg mehanizma punjenja uz pomoć zatvarača. Najpoznatije sporometne ostraguše bile su:

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Broj modela označava godinu proizvodnje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija 7, Vojnoizdavački zavod, Beograd (1974), str. 548-549
  2. ^ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija 9, Vojnoizdavački zavod, Beograd (1975), str. 613
  3. ^ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija 10, Vojnoizdavački zavod, Beograd (1976), str. 334