Statira (Artakserks II)
| Statira | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 5. vek p. n. e. |
| Datum smrti | 400. |
| Porodica | |
| Supružnik | Artakserks II |
| Potomstvo | Artakserks III, Atossa |
| Roditelji | Hidarnes III |
| Dinastija | Hydarnids |
Statira (umrla oko 400. p. n. e.) je bila žena Artakserksa ΙΙ, vladara Ahemenidskog kraljevstva.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Statira je bila ćerka persijskog plemića Hidarna. Udala se za Artakserksa ΙΙ, najstarijeg sina Darija ΙΙ i njegove kraljice Parisatide. Grčki istoričar Ktezije piše kako je Darije ΙΙ želeo uspostaviti dobre odnose sa važnom plemićkom porodicom iz koje je Statira poticala, te zbog toga što se njen brat Teritučmo oženio Darijevom sestrom. Teritučmo je navodno voleo jednu od njegovih polusestara više nego samu princezu, zbog čega je pokušao pokrenuti pobunu. Ipak, kraljica Parisatida dala je pogubiti svu Hidarnovu decu osim Statire, na zahtev kralja.
Artakserks ΙΙ preuzeo je vlast 404. p. n. e., nakon smrti njegova oca Darija ΙΙ. Čini se kako je Statira bila jedina legitimna Artakserksova žena, budući kako je imao velik broj konkubina. Statira mu je rodila naslednika Artakserksa ΙΙΙ, te brojnu drugu decu među kojima se spominju sinovi Darije i Arijasp, te kćeri Atosa, Apama, Rodogina i Amestris neki autori spominju i Sisigambis). Budući kako su Artakserksova žena Statira i njegova majka Parisatida želele ostvariti što veći politički uticaj na samog velikog kralja, postale su žestoki rivali.
Stateira je bila vrlo popularna u narodu, navodno zato što je ostavila otvorene zavese kraljevske kočije prilikom putovanja i razgovarala sa običnim ljudima. Stala je iza svog supruga Artakserksa ΙΙ prilikom borbi za presto sa bratom Kirom Mlađim kojeg je kao omiljenog sina podržavala njihova majka Parisatida. Sukobi između dveju žena doveli su do Parisatidinog zagovaranja vanbračnih veza Artakserksa ΙΙ u cilju da povredi Statiru. S druge strane, Statira je na kraljevskom dvoru optuživala kraljicu majku za okrutno ponašanje, npr. prema evnuhu Masabatu koji je pogubio pobunjenog Kira Mlađeg.
Naposletku, kraljica majka Parisatida dala je pogubiti Statiru. Atnički izvori spominju različite razloge njenog ubistva. Prema jednoj verziji Parisatida je želela spasiti život spartanskog generala Klearha i njegovih zapovednika, koje je zarobio persijski satrap Tisafern. Stateira je prema istoj priči nagovarala muža Artakserksa ΙΙ da poštedi njihov život, nakon čega ju je Parisatida dala otrovati.
Plutarh sumnja u navedenu verziju događaja, te tvrdi kako je Parisatida dala pogubiti svoju snahu budući kako je njen sin Artakserks ΙΙ zaista bio zaljubljen u suprugu Statiru. Takođe, navodi kako je Parisatidi u ubistvu pomogao kraljevski dvoranin Gigis. Ona je navodno polovinu pečene ptice probola otrovnim nožem, zbog čega je samo deo mesa bio zaražen. Nakon toga poslužila ju je Statiri prilikom zajedničkog obeda, zbog čega je Statira umrla bolnom smrću.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Plutarh: život Artakserksa II.“, 5-6 i 17-19