Sulejman ibn Kutalmiš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sulejman ibn Kutalmiš
Statua Sulejmana ibn Kutlamiša u Tarsu.
Lični podaci
Datum rođenja11. vek
Datum smrti1086.
Mesto smrtiAntiohija,
Porodica
PotomstvoKilidž Arslan, Malik Shah
RoditeljiKutalmiš

Sulejman ibn Kutalmiš (umro 1086) bio je osnivač i prvi vladar Rumskog sultanata, države Seldžuka u Anadoliji. Vladao je od 1077. godine do svoje smrti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sulejman je bio sin Kutalmiša. Otac mu se bezuspešno borio za presto Seldžučkog carstva sa svojim bratom Alp Arslanom. Kutalmiš umire 1064. godine, a Sulejman sa svoja tri brata beži u planine Taurus gde su im utočište pružila plemena Turkmena. Alp Arslan je na to odgovorio slanjem nekoliko kaznenih ekspedicija na Turkmene. Jedino je Sulejman preživeo borbu sa Arslanovim ljudima. Godine 1078. vizantijski car Mihailo VII Duka sklapa sa Sulejmanom savez protiv Nićifora III Votanijata, komandanta Anadolije koji je caru osporio pravo na presto. Sulejman, međutim, menja stranu i prilazi Nićiforu koji odnosi pobedu nad Mihailom. Kao nagradu za pruženu pomoć, Nićifor je dozvolio plemenima Turkmena da se nasele na drugoj strani Bosfora, u blizini same prestonice. Dve godine kasnije, Sulejman staje na stranu drugog pretendenta na presto, Nićifora Melisena. Ubrzo je čitava Bitinija bila u Sulejmanovim rukama. Tako je uspeo ometati veze Carigrada i bivših vizantijskih teritorija u Anadoliji. Sedište Sulejmanove države bila je Nikeja. Godine 1085. Sulejman osvaja i Antiohiju. Prilikom osvajanja izvršen je masakr nad hrišćanskim stanovništvom. Crkvene riznice su opljačkane, a crkva pretvorena u džamiju. Sulejman je, međutim, ubijen od strane Tutuša I ispred zidina Antiohije. Sulejmanov sin, Kilidž Arslan, pao je u zarobljeništvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Claude Cahen, Pre-Ottoman Turkey: a general survey of the material and spiritual culture and history c. 1071-1330, trans. J. Jones-Williams (New York: Taplinger, 1968)