Ilaldi-sultanija (ćerka Bajazita II)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sultanija Ilaldi (tur. İlaldı Sultan) je bila ćerka Bajazita II i Gulbahar-hatun.

Ilaldi-sultanija
Lični podaci
Datum rođenja1468
Mesto rođenjaAmasija,
Datum smrti1513-1517
Mesto smrtiSkoplje,
Porodica
Supružnik
PotomstvoMehmed-beg
Kodži-beg
sultanija Ajnišah
RoditeljiBajazit II
Gulbahar-hatun

Biografija[uredi | uredi izvor]

Utvrđeno je da je sultanija Ilaldi bila rođena sestra Selima I.[1]

Sultanija Ilaldi je udata sredinom 1480-ih za velikog vezira Kodža Davut-pašu.[2] Sa njim je imala sina:

  • Mehmed-beg (um. 1511); bio je jako blizak sa svojim ujakom šehzade Selimom, kod kojeg je često dolazio u Trabzon. Oženjen je 1508. godine ćerkom šehzade Ahmeda, sultanijom Fatmom.

Nakon što je Davut-paša razrešen dužnosti 1497. godine i prognan u Dimetoku, sultan Bajazit je razrešio njegov brak sa njegovom kćeri Ilaldi. Nakon nekoliko godina ju je preudao za Ahmed-pašu, koji je bio miljenik njenog brata Selima.[3]

Ahmed-paša je očekivao da će postati veliki vezir 1523. godine. Kako je Pargali Ibrahim-paša bio imenovan, iz revolta, odlazi u Kairo i proglašava sebe sultanom Egipta. Biva pogubljen po naređenju sultana Sulejmana u avgustu 1524. godine.

Iz braka sa Ilaldi-sultanijom imao je dvoje dece:

  • Kodži-beg; koji je bio oženjen sultanijom Hanzade, ćerkom Selčukšah-sultanije
    • Ahmed-čelebi
  • Ajnišah-sultanija (tur. Aynışah Hanımsultan) , koja je bila udata za Abduselam-čelebiju 1518. godine. Samoj Ajnišah je njen ujak nakon smrti njene majke dodelio selo Jagošticu koji je bio njen posed, gde je najverovatnije i živela. Ajnišah je imala tri kćeri:
    • Neslihan-sultanija (tur. Neslihan Hanım); udata za Memišah-bega.
    • Ismihan-sultanija (tur. Ismihan Hanım); umrla 2. aprila 1569
    • Umihan-sultanija (tur. Ümmühan Hatun)

Poznato je da je Ilaldi poslala pismo 1512. godine svom bratu Selimu I gde mu je čestitala stupanje na presto, za vreme čije vladavine je i umrla u Skoplju (zabeleženo je da je umrla pre 1518. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Al-Tikriti 2004, str. 60 n. 43.
  2. ^ Çıpa, H. Erdem. The Making of Selim: Succession, Legitimacy, and Memory in the Early Modern Ottoman World. Bloomington, Indiana: Indiana University Press, 2017. p. 299.
  3. ^ Turan, Ebru (2009). „The Marriage of Ibrahim Pasha (ca. 1495-1536): The Rise of Sultan Süleyman's Favorite to the Grand Vizierate and the Politics of the Elites in the Early Sixteenth-Century Ottoman Empire”. Turcica. 41: 25. doi:10.2143/TURC.41.0.2049287.