Pređi na sadržaj

Tahte Solejman

Koordinate: 36° 36′ 11″ S; 47° 14′ 09″ I / 36.603171° S; 47.235949° I / 36.603171; 47.235949
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tahte Solejman
تخت سلیمان
Svetska baština Uneska
Zvanično ime
  • Takht-e Soleyman Edit this on Wikidata
MestoPokrajina Zapadni Azerbejdžan Iran Iran
Koordinate36° 36′ 11″ S; 47° 14′ 09″ I / 36.603171° S; 47.235949° I / 36.603171; 47.235949
Površina10, 7.438 ha (1.100.000, 800.600.000 sq ft)
Uključuje
  • Takht-e Soleyman Lake Edit this on Wikidata
KriterijumiKulturno dobro: i, ii, iii, iv, vi.
Referenca1077
Upis2003 (-1976. sednica)
Tahte Solejman na karti Irana
Tahte Solejman
Tahte Solejman
Lokacija arheološkog lokaliteta Tahte Solejman u Iranu

Tahte Solejman (pers. تخت سلیمان‎) je arheološki lokalitet iz sasanidskog perioda u pokrajini Zapadni Azarbejdžan. Nalazi se na pola puta između gradova Urumije i Hamadana, kod današnjeg mesta Takaba, i oko 400 km zapadno od Teherana.

Utvrđeno nalazište, koje se nalazi na brdu stvorenom izlivanjem jezera bogatog kalcijumom. Lokalitet sadrži ostatke glavnog zorostrijanskog svetilišta delimično obnovljenog u ilhanidskom periodu (13. vek) i zoroastrijanski hram vatre iz sasanidskog perioda (6. i 7. vek). U njemu je bila smeštena jedna od tri velike vatre ili kraljevska vatra, pred kojom su se sasanidski vladari molili kako bi se uspeli na presto. Vatra u Tahte Solejmanu nazivala se adur višnasp i bila je posvećena arteštarima, odnosno klasi ratnika u sasanidskoj državi. Ovaj bazen se spominje u jermenskom dokumentu iz 4. veka koji se odnosi na Isusa i Zaratustru, kao i kod različitih istoričara iz islamskog perioda. Utemeljenje hrama vatre pored bazena pripisuje se toj legendi. Tahte Solejman se pojavljuje i na Pojtingerovoj mapi iz 4. veka.

Nalazište je dobilo biblijsko ime nakon arapskog osvajanja Irana u 7. veku. Narodna legenda kaže da je kralj Solomon bacao čudovišta u vulkansku jamu dubine 100 metara, pa je krater u narodu postao poznat pod nazivom Zendan-e Sulejman (Solomonova tamnica).

Arheološkim iskopavanjima otkriveni su tragovi okupacije iz 5. veka pre nove ere iz ahemenidskog perioda, kao i kasnija parćanska naselja u citadeli. Tu su, takođe, otkrivene i kovanice koje su pripadale sasanidskim kraljevima i vizantijskom caru Teodosiju II (AD 408-450).

Lokalitet Tahte Solejman upisan je na Unesko listu svetske baštine 2003. godine[1].

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) Tahte Solejman na sajtu Unesko

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]