Pređi na sadržaj

Tomislav Krsmanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tomislav Krsmanović
Datum rođenja(1936-07-20)20. jul 1936.(87 god.)
Mesto rođenjaPreševoKraljevina Jugoslavija

Tomislav Krsmanović (Preševo, 20. jul 1936) srpski je borac za ljudska prava, pisac, politikolog i ekonomista. Predsednik je Pokreta za zaštitu ljudskih prava Republike Srbije. Pisac je nekoliko desetina romana i monografija, kao i proznih radova koji su objavljeni u mnogim književnim časopisima. Objavio je stotinak stručnih i naučnih tekstova u zemlji i van nje.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Krsmanovići, koji su iz okoline Ljubovije, došli su u te krajeve krajem 18. veka sa planine Romanije (gde su se naselili sa padina Durmitora). Jedan krak porodice je otišao u selo Stave kod Valjeva (od njih potiče Ilija Birčanin, poznati srpski junak iz Prvog srpskog ustanka), a drugi je krenuo uz Drinu. Krsmanovići su poznata zadužbinarska porodica u Beogradu.[1]

Završio je Ekonomski fakultet u Beogradu (1963. godine) i postdiplomske studije iz istraživanja društva i tržišta pri Katoličkom institutu za visoke komercijalne studije 1969. godine u Briselu, Belgija. Pripremio doktorat iz političkog marketinga „Kreiranje i izmena brand image države u političkoj propagandi“ (koji nije odbranio usled povratka u zemlju 1971. godine i progona kojima je izložen). Član je Udruženja književnika Srbije i Književnog društva Rakovica. Bio je član Udruženja sociologa Srbije, Udruženja istraživača tržišta Srbije i predstavnik za Srbiju LI Liberty International – San Francisco, sada član.[2]

Dobitnik međunarodnih priznanja za ljudska prava.[3]

Pokret za zaštitu ljudskih prava je na inicijativu Tomislava Krsmanovića započeo svoje aktivnosti 1. marta 1975, kao Direktna akcija za samozaštitu,[4] da bi 30. aprila 1981. godine postao Akcija za borbu protiv zloupotrebe psihijatrije i medicine u političke svrhe.[5]

Komitet za zaštitu ljudskih prava osnovan je 26. decembra 1986. godine. Iz ova tri neformalna udruženja za ljudska prava omasovljavanjem tokom 80-ih godina nastao je Pokret za zaštitu ljudskih prava.[6]

Rešenjem Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu broj 00 34/90.07 od 2. avgusta 1991. godine Pokret za zaštitu ljudskih prava je registrovan kao politička stranka u Srbiji, a potom i na nivou Jugoslavije. Učestvovao je na višestranačkim izborima u Srbiji i Jugoslaviji od 1990. do 1997. godine. Republička izborna komisija je 19. novembra 1990. godine (Rešenje 02 Broj 013-127/90) potvrdila kandidaturu Tomislava Krsmanovića za predsednika Republike koji je podneo Pokret za zaštitu ljudskih prava. Učestvovao je na predsedničkim izborima i kao kandidat za narodnog poslanika sve do 1997. godine.[7][8]

Uređivao je list Ljudska prava, stranačko glasilo Pokreta za zaštitu ljudskih prava, koje je Rešenjem od 12. februara 2010. upisano u Registar udruženja kao nevladina organizacija.[9]

Naročito se zalagao protiv prakse zloupotrebe psihijatrije u političke svrhe. Ukazivao je na prirodu društvene kontrole, privlačeći pažnju javnosti na metode koje neformalne vlasti koriste za nadzor građana. Svoje stavove o tome izložio je u monografiji NEFORMALNI CENTRI MOĆI. Mafije, kriminalci (Alfa print, Beograd, 2007).

U najnovije vreme usredsređen je na geopolitičke teme i predložio je harmoničan model suživota svetskih sila i manjih država.[10]

Poslednjih nekoliko godina posvetio se pisanju romana i eseja, prisutan je na stranicama književnih časopisa, u književnim zbornicima, počinje da dobija književna priznanja.

Živeo je u političkom egzilu u Briselu od 1965. do 1971. i od 1973. do 1974. godine. Bio je zaposlen pri Socijalističkoj partiji Belgije (1970–1971). Marta 1970. godine ga je konzul pri Ambasadi SFRJ u Briselu Žarko Milutinović predložio za predsednika Udruženja Jugoslovena u Belgiji, što je zbog prezauzetosti odbio, već je prihvatio samo da bude član Odbora.[11][12]

Za vreme boravka u Briselu imao je neprilike sa ustaško-albanskim političkim podzemljem.[13] Trećeg marta 1971. godine u Briselu su ga kidnapovali pripadnici jugoslovenske političke emigracije i nasilno smeštili, suprotno zakonu i medicinskoj etici, u Psihijatrijsku bolnicu u mestu Braine l’Alleud, nedaleko od Vaterloa, gde je ostao do 2. aprila iste godine. (Tomislav Krsmanović - RTS)

Njegov autobiografski roman SAGA O ...IĆIMA (1940–2017) napisan je u šest tomova i na skoro 9.000 strana.

Pojedini njegovi naučni radovi i literarni spisi prevedeni su na nekoliko svetskih jezika.

Ljudska prava i zloupotreba[uredi | uredi izvor]

Po povratku u Beograd iz egzila u Belgiji, gde je prvi put boravio od septembra 1965. do jula 1971. godine, usprotivio se profesionalnoj diskriminaciji, zbog čega je izložen progonima.

Zbog verbalnog delikta uhapšen je 21. juna 1975. godine u Beogradu i nasilno, po kazni, smešten u psihijatrijsku bolnicu.[14]

Iako je u oba navrata boravio relativno kratko u psihijatrijskim ustanovama, tačnije rečeno marta–aprila 1971. godine mesec dana u psihijatrijskoj bolnici u Belgiji, i deset dana u psihijatrijskoj bolnici u Beogradu od 21. juna do 1. jula 1975. godine, decenijama je snosio posledice, bio mu je utisnut psihijatrijski žig neuračunljivog duševnog bolesnika. U sledećim godinama zbog toga su ga isključivali iz profesionalne utakmice i javnog života, javnih nastupa, osporavan je ili omalovažavan bez uvida u njegov rad i stavove.

Protiv njega je pokrenut višedecenijski kafkijanski proces, uključujući hapšenja, posezanja za zloupotrebama psihijatrije u političke svrhe, suđenja, isterivanja iz radnog odnosa i druge represalije i smetnje u različitim oblastima života, koje su činjene politički nepodobnim licima.

Rešenjem sudije za prekršaje Opštine Rakovica od 1. septembra 1977. godine oglašen je duševno neuračunljivim i po društvo i državu opasnim neprijateljem, koji poziva na pobunu, s predlogom da na neodređeno vreme bude interniran u psihijatrijsku ustanovu zatvorenog tipa.[15]

Sudsko-psihijatrijski odbor Medicinskog fakulteta u Beogradu 20. aprila 1982. godine izdao je nalaz da je Tomislav Krsmanović duševno uračunljiv i odgovoran za počinjeni verbalni delikt.[16]

Rešenjem Višeg suda u Beogradu o rehabilitaciji (rešenje br. 82/10 od 14. decembra 2012) rehabilitovan je, s pravom na naknadu štete, kao žrtva nezakonitih progona, verbalnog delikta i zloupotrebe psihijatrije u političke svrhe, jer je kao duševno zdrav bio sudski proglašen za neuračunljivog duševnog bolesnika, s pravom na naknadu materijalne i nematerijalne štete.[17]

Od 2008. do 2012. godine bio je pod opsadom Policijske uprave Beograda, koja je imala nameru da ga na duže vreme sprovede u psihijatrijsku ustanovu. Drugo osnovno javno tužilaštvo (broj 1322/2022) pokrenulo je 17. februara 2022. pred Centrom za socijalni rad Opštine Rakovica postupak da nasilno bude smešten u psihijatrijsku ustanovu i lišen poslovne sposobnosti zbog zakonito PODNETE KRIVIČNE PRIJAVE OVOM TUŽILAŠTVU, 16. 12. 2021, protiv organa Republike Srbije i NN počinioca za ubistvo u pokušaju.

Od 1980. do 1990. godine pokrenuo je više peticija koje je potpisao veliki broj građana, okupljao je borce za ljudska prava i disidente, podržavao žrtve kršenja njihovih prava, sarađivao sa različitim odborima i grupama disidenata iz ondašnje SFRJ, pre svega sa odborima za ljudska prava SANU – Srpske akademije nauka i umetnosti i UKS – Udruženja književnika Srbije, uključujući i borce za ljudska prava iz republika bivše Jugoslavije. Organizovao je javne tribine i proteste.[18][19][20][21][22][23]

Početkom 80-ih godina prosledio je književnici Biljani Jovanović, borcu protiv zloupotrebe psihijatrije, kćerki političara Batrića Jovanovića, dokumentaciju o zloupotrebama psihijatrije u političke svrhe, upoznavajući je sa svojim aktivnostima, savetujući je da i lično inicira osnivanje sličnog odbora pri UKS – Udruženju književnika Srbije i da stavi na dnevni red zloupotrebu psihijatrije u političke svrhe.[24][25]

Dostavljao je akademicima Dobrici Ćosiću, Dragoslavu Mihailoviću, Borislavu Mihajloviću Mihizu, Mići Popoviću, Mihajlu Kovačeviću i drugim članovima SANU saopštenja i podatke o brojnim slučajevima kršenja ljudskih prava, predlažući im da i SANU osnuje odbor za odbranu ljudskih prava.[26][27]

Naročito je bila plodna njegova saradnja sa Kostom Čavoškim, kome je 1984. godine uručio voluminoznu dokumentaciju o 24 slučaja zloupotrebe psihijatrije u političke svrhe. Čavoški je na osnovu ove dokumentacije, 15. februara 1985, publikovao Preliminarni izveštaj o zloupotrebi psihijatrije u političke svrhe, nakon čega je ovo pitanje izneo pred Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja SANU u Beogradu. Odbor je 6. januara 1986. godine izdao saopštenje kojim je optužio poredak da zloupotrebljava psihijatriju u političke svrhe i da je u tom momentu u psihijatrijskim ustanovama Jugoslavije bio prisilno smešten značajan broj političkih zatvorenika. Jugoslavija je zbog toga zamalo isključena iz Svetske psihijatrijske asocijacije.[28][29]

Krajem 80-ih osnovao je dva udruženja podstanara, a početkom 90-ih na masovnom mitingu na Trgu Republike u Beogradu prvi put je obznanio da su deviznu štednju, navodno radi odbrane zemlje, zaplenili tajkuni i izneli je na Kipar. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" strane 1097, 1070 i 1071.

Aprila 2000. godine policija je zaplenila celokupnu stranačku i ličnu arhivu, sve što je Krsmanović stvarao celog života, uključujući i rukopise njegovih dvadeset neobjavljenih romana i monografija. Od tada vodi sudski spor da mu se oduzeto vrati.[30] Godine 1994. podneo je sudu zahtev za naknadu štete.[31]

Iako je rehabilitovan rešenjem Višeg suda u Beogradu br. 82/10 od 14. decembra 2012. godine, u kojem se nalaže i naknada nanete štete, sudovi odbijaju da odluče zakonitu materijalnu i nematerijalnu štetu. Sada su njegovi sudski postupci za naknadu štete pred Ustavnim sudom Srbije (predmeti Už 4637/2019 i 13667/21).[32]

Krsmanović je javno isticao da geneza njegove borbe nije bila namera da menja društvo, nego da se prevashodno brani od nezasluženih progona. U stvari on bi se mogao svrstati u struju survivalista. Vremenom je inicijalna intencija evoluirala ka namerama da podstakne demokratski preporod.[33]

Objavio je više desetina romana i monografija, veliki broj proznih literarnih radova, naučnih analiza iz oblasti sociologije, politikologije, statistike, demografije, psihologije, psihosociologije, psihijatrije, ljudskih prava i marketinga.

Napisao je više hiljada saopštenja i izveštaja Pokreta za zaštitu ljudskih prava o stanju ljudskih prava od 1986. do danas, ukoričenih u desetak tomova (eseji, naučne analize društvenih pojava), pohranjenih u arhivi Pokreta za zaštitu ljudskih prava i u boksu u Arhivu SANU.[34]

Publikovanje knjiga drugih autora[uredi | uredi izvor]

Od 1992. organizovao prevođenje i štampu na jezicima balkanskih naroda više knjiga libertarijanskih autora.

  • Avanture Džonatana Galibla profesora Kena Skulanda, devet edicija na devet balkanskih jezika.[35]
  • Isceljenje našeg sveta dr.Meri Ruvart, na tri balkanska jezika
  • Kapitalizam za decu pisca Karla Hesa, na srpskom  jeziku.
  • Publikovao je 2004. godine kao reprint dve etnološke knjige i to: Sokolska nahija Ljube Pavlovića i Kosmaj dr Borivoja Drobnjakovića.

Naučno istraživački rad[uredi | uredi izvor]

Doprineo je obelodanjivanju prakse konfiniranja verbalnih prekršitelja u psihijatrijske bolnice. Osim što se konkretno zalagao za pojedince zatočene u psihijatrijskim ustanovama, dao je i pravnu analizu zakona i procedura koji omogućavaju takve zloupotrebe.[36] Tim povodom je sarađivao sa akademicima Kostom Čavoškim, Dragoslavom Mihajlovićem, dr Veselinom Savićem, dr Janezom Rugeljom, Vladimirom Šeksom, Dobroslavom Paragom, Ilijom Ilijevskim, Biljanom Jovanović, i drugima. (KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud?)

Tvrdio je da praksa konfiniranja politički nepoželjnih nije prisutna samo u SSSR-u nego i u SFRJ, o čemu se izjasnio u studiji Prema komparativnoj analizi psihijatrijskih zloupotreba u političke svrhe u SSSR-u i SFRJ 1987. godine.[37]

Zbog svojih aktivnosti dobio je podršku međunarodnih organizacija u zemlji.[38][39][40][41]

Zloupotreba psihijatrije u političke svrhe samo je jedan segment njegovih aktivnosti. On se prevashodno bavi proučavanjem stanja ljudskih prava u Jugoslaviji, a potom i u Srbiji. U njegovim obraćanjima državnim organima, smatrajući da nemaju dovoljno validnih informacija o zloupotrebama kriminalizovanih segmenata neformalne vlasti, trudio se da im stavi na uvid podatke koji ih mogu dovesti do novih pouzdanijih saznanja, iz kojih mogu nastati izmene stavova, predstava i postupaka (Kognitivna disonanca kadrova vlasti).[42]

Istupao je pred diplomatskim predstavnicima i stranim novinarima akreditovanim u Beogradu, u međunarodnim organizacijama, OUN, UNESCO i vladama pojedinih država, sa tvrdnjama da u Jugoslaviji postoji paralelna vlast, da duboka država masovno krši ljudska prava, ali da to skriva da bi očuvala demokratsku fasadu.

Njegovoj borbi za razobličavanje zloupotreba ljudskih prava poseban podstrek dalo je objavljivanje Čehoslovačke povelje ljudskih prava 1977. godine, u kojoj je grupa čehoslovačkih disidenata, na čelu sa potonjim predsednikom Čehoslovačke Vaclavom Havelom, saopštila iste teze – zbog kojih su Krsmanovića okvalifikovali kao neozbiljnog i paranoičnog – da zemljom vladaju neformalne strukture (duboka država) sa ciljem da u zemlji uspostave nedovoljno prepoznatljiv nadzor nad građanima.[43]

Pridružio se pokretu koji je zahtevao da se ukine zloglasna klauzula MPP (Moralno političke podobnosti).[44]

Suštinski uzrok krize u Srbiji i Jugoslaviji video je u nepostojanju institucija pravne države.[45][46]

Posle višestranačkih izbora početkom 90-ih godina istupao je sa stavom da su izbori bili neregularni.[47]

Iskazivao je zabrinutost zbog opadanja stope nataliteta, remećenja odnosa među polovima i raspada porodica.[48] Sarađivao je sa Dijasporom[49] i i američkom NGO ISIL – International society for individual liberties od jula 1992. godine, kada je u Popradu u Slovačkoj održana godišnja konvencija ove organizacije. Tom prilikom je počela njegova saradnja sa američkim i svetskim libertarijancima, te je naimenovan za predstavnika ISIL-a za Srbiju i zadužen za publikovanje knjiga američkih libertarijanaca na balkanskim jezicima.[50]

U svojim knjigama na javnu raspravu kako manjak slobode i represija razorno deluju na kreativne potencijale individue, stavljajući pod nazivnik "LE QUART" (u prevodu sa francuskog na srpski četvrtina), praveći od ljudske ličnosti patrljak, čupur.[51]

Dobio je pojedina književna priznanja: Biblioteka Malo Crniće, Kutije ljubavi.[52]

Prisutan je u književnim zbornicima: Klub putnika, Tajna reka pripoveda, Snaga prijateljstva – Amity, Književne vertikale, Zbornik čuvara prirode, Zlatno pero, Zbornik ljubavi i drugo.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige
  • Drinski rašomon, dnevnička proza, izdavač: Sfairos, Beograd, 2003. godine
  • KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud? Zbirka dokumenata i ličnih analiza o zloupotrebi psihijatrije u političke svrhe,  Izdavač: Vedes, Beograd  2004. godine
  • Ljudska prava - crna rupa, samoproždiranje nacije i države. Esejistika, stručne analize i slučajevi, Izdavač: Vedes, Beograd, 2006. godine
  • Neformalni centri moći, naučni ogledi o neformalnim centrima moći, Izdavač: Alfa tim print, Beograd  2007. godine
  • SAGA O...IĆIMA Prvi tom 1940-1953. Viski, votka, šljivovica, autobiografski roman, Izdavač: Glas crkve, Šabac, 2011 godine. (350 strana,)
  • SAGA O...IĆIMA Drugi tom. 1953-1965. Beogradska košava., autobiografski roman, Izdavač: Glas crkve, Šabac, 2012 godine. (788 strana)
  • SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart., Izdavač: Glas crkve, Šabac (1.142 strane)
  • SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera, Izdavač: Glas crkve, Šabac (1.550 strana)
  • SAGA O...IĆIMA Peti tom 1993-2004. PUZZLE. ISCELjENjE DUŠA BALKANSKIH NARODA, Izdavač: Glas crkve, Šabac (1.644 strane)
  • SAGA O...IĆIMA Šesti tom 2005-2017. Pijanac krive Drine. Očekujući svetlost sa nekih dalekih zvezda., Izdavač "Dragan Brajković" (3,334 strane)
  • U zidinama psihijatrijskog aziluma, izdavač Udruženje književnika Srbije, Beograd, 2024. godine
  • Sibila kraljica Armagedona, izdavač Teovid 2022. godine
  • Briselski dvojnik, roman, vrsta dnevničkih zapisa, objavljen decembra 2021. godine u kome opisuje boravak u Briselu (1965—1974). Izdavač Teovid, Beograd
  • Ubistvo u pokušaju.Krivična prijava iz člana .113 KZ Srbije (od 1953  do 2021). Zbirka dokumenata. Izdavač Pokret za zaštitu ljudsih prava, 2021 godine.
  • Izveštaj o stanju i uslovima života i boravka u PBCZ (Psihijatrijskoj bolnici Centralnog zatvora) u Beogradu, opis i analiza stanja, Izdavač: Pokret za zaštitu ljudskih prava, Beograd, 1990 godine
  • Bela knjiga o Pokretu za zaštitu ljudskih prava (na engleskom), zbirka dokumenata, Izdavač: Aš Delo, Zemun, 1994 godine
  • Pisac  više knjiga u formi samizdat izdanja, kao npr. Reforma obrazovanja u Jugoslaviji, Porodica  u sindžirima, Stanje zdravlja političkih zatvorenika SFRJ, Studija o stanju u jugoslovenskim zatvorima, Psihologija vlastodržaca - suština problema, Moralno politička podobnost, Vanpravni instrumenti političke represije, Verbalni delikt, itd, izdati od 1985. do 2008. godine
  • Slučajevi zloupotrebe psihijatrije u političke svrhe 1988. godine, samizdat izdanje (strana 677), zbirke dokumenata, naučni ogledi na temu zloupotrebe psihijatrije u političke svrhe
  • Psihijatrijski goli otok, 1988. godine, samizdat izdanje (strana 544), opis stanja u PBCZ u Beogradu, (Fond Narodne biblioteke Srbije)
Članci, naučni i književni časopisi

Objavio je stotinak stručnih i naučnih članaka u časopisima i pojedinim glasilima: Sociološki pregled, Teme, Heretikus, ISIL Dalas Teksas, Republika, Nova srpska politička misao, Koreni, Dijaspora, Književnost, Mostar, Zavetine, Naša reč, London, Mladina Ljubljana, Časopis Zavoda za proučavanje kulture (dr Trivo Inđić), Pravoslavlje, Caddy bulletin Njujork, Duga, Država, Socijalizam, Ljudska prava, Freedom Network, pojedini listovi i časopisi u Srbiji i dijaspori, časopisi specijalizovani za marketing: Istraživanje tržišta: Marketing, Nova trgovina, Direktor, Ambalaža i pakovanje itd.

Poslednjih nekoliko godina su objavljivani njegovi književni prilozi u časopisima, Književne novine, Matica srpska, Mons Aureus, Srpska vila, Istok, Bdenje, Stig, Žrnov, Avlija, Ekerman, Brankovina, Srp, Putevi kulture, Međaj, Suština poetike, Književne vertkale, kao i feljton u Ilustrovanoj politici itd. Dobio je nekoliko priznanja na književnim konkursima, prisutan u zbornicima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Krsmanović, Miodrag; Karadžić, Anđa (2008). Bratstveničko udruženje Krsmanovića. 
  2. ^ „Home - Liberty International” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-10-29. 
  3. ^ dr. Srđan Cvetković "Između srpa i čekića, politička represija u Srbiji 1953-1985" Zavod za izdavanje udžbenika - Službeni glasnik, Beograd, 2011, str. 555, pri dnu, ref. 630.
  4. ^ dr. Srđan Cvetković "Između srpa i čekića, politička represija u Srbiji 1953-1985" Zavod za izdavanje udžbenika - Službeni glasnik, Beograd, 2011, str. 555.
  5. ^ dr. Srđan Cvetković "Između srpa i čekića, politička represija u Srbiji 1953-1985" Zavod za izdavanje udžbenika - Službeni glasnik, Beograd, 2011, str. 546.
  6. ^ dr. Srđan Cvetković "Između srpa i čekića, politička represija u Srbiji 1953-1985" Zavod za izdavanje udžbenika - Službeni glasnik, Beograd, 2011, str. 546-558.
  7. ^ Predsednički izbori u Srbiji 1990 godine, Pod brojem 15 Tomislav Krsmanović. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , strana 1257-1265. Predsednički izbori u Srbiji. Ocena višepartijskih izbora u Srbiji decembar 1991. godine
  8. ^ Izbori u SFRJ od 1990 do 1998., strana 96. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Glas crkve Šabac, strane 1491-1498. Izveštaj o nepoštovanju izbornih pravila na decembarskim izborima 1992. godine
  9. ^
    Rešenje o upisu u Registar javnih glasila

    Rešenjem Sekretarijata za informacije Republike Srbije broj 632-03-70/91-01 od 08.03.1991. godine je usvojen zahtev osnivača Stranke ljudskih prava - Pokreta za zaštitu ljudskih prava, za upis u Registar javnih glasila svoga stranačkog lista LjUDSKA PRAVA pod brojem 1012 od 08.03.1991. godine.

  10. ^ Tekstovi objavljeni u američkom časopisu Liberty International (prvi tekst i drugi tekst) O čemu se radi sa Jugoslavijom i Amerikom Saga o ..ićima, Šesti tom 2005-2017, strane 1956-1962, Antisemitizam, kukavičje jaje podmetano Srbima Saga o ..ićima, Šesti tom 2005-2017, strane 1954-1956, Međunarodna politika Srbije na stranputici Saga o ..ićima, Šesti tom 2005-2017, strana 3211.
  11. ^ Potvrda od 16. aprila 1971. godine potpisana od R.Ramaekers, direktor, overena sudski, i primljena od Ministarstva pravde Srbije br.117/72 od 7. marta 1972. godine (radi regulisanja ostvarenog staža za penziju). Mišljenje o stručnosti od 24.9.1973, broj ref.a d/jm/2287, Roger Ramaekers, secretaire general.
  12. ^ Izjava Žarka Milutinovića, savetnika SSIP-a u Beogradu od 15. aprila 1975. godine, Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Glas crkve Šabac, strane 873 i 874. Arhiv SSIP-a.
  13. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Glas crkve Šabac, strane 69-74.
  14. ^ Smeštaj u psihijatrijs ku bolnicu. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Glas crkve Šabac, strane 939-969, i OTPUSNA LISTA P.B. Laza Lazarević. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" ,Glas crkve Šabac - POTVRDA - strane 28,29.
  15. ^ REŠENjE Sudije za prekršaje opštine Rakovica od 01.09.1977 godine, P-Up.br. 16.13/77 o proglašavanju neuračunljivim bolesnikom, sa predlogom trajnog smeštaja u zatvorenu psihjatrijsku ustanovu. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Glas crkve Šabac, strana 1030-1031.
  16. ^ Nalaz Sudsko-psihijatrijskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu od 20.4.1982. godine da je Tomislav Krsmanović duševno zdrav. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , strana 353-357.
  17. ^ Rešenje Višeg suda u u Beogradu o rehabilitaciji Reh. br. 82/10 od 14. decembra 2012. godine. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Šesti tom 2005-2017. Pijanac krive Drine. Očekujući svetlost sa nekih dalekih zvezda." , Izdavač "Dragan Brajković", strane 2734-2742.
  18. ^ dr. Srđan Cvetković "Između srpa i čekića, politička represija u Srbiji 1953-1985" Zavod za izdavanje udžbenika - Službeni glasnik, Beograd, 2011, strana 546.
  19. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Izdavač Glas crkve, Šabac. KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud? SVETSKOJ ASOCIJACIJI PSIHIJATARA,  Izveštaj Američkog Helsinškog posmatračkog odbora 1983 godine,stranice nisu markirane. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." druženje sa Milovanom Đilasom, strane 845-847, 851-865.
  20. ^ Tomislav Krsmanović: Filip David je u pravu. THE PERSECUTION OF HUMAN RIGHTS MONITOR DECEMBER 1988 TO DECEMBER 1989 A ... Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Izdavač Glas crkve, Šabac. Jugoslovenski disidenti 1975 godine, strane 929-931.
  21. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Izdavač Glas crkve, Šabac. Četvrtom kongresu lekara Jugoslavije - o zdravlju, strana 1109 i 1110.
  22. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, Šabac. Slučajevi progona, strane 1006-1026.
  23. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, Šabac. PREDSEDNIŠTVU SFRJ PETICIJA od 2. juna  1984 godine, strane 516-520, 1192.
  24. ^ Kaznena psihijatrija - ko je ovde lud , stranice nisu numerisane. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, Šabac. Susret sa Biljanom Jovanović, strane 289-292, 350, 379, 380, 384.
  25. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, Biljana Jovanović, kao predsednica Odbora za ljudska prava UKS se obratila Skupštinama SFRJ i SRS 15. aprila 1987. godine, zahtevom da bude izmenjeno zakonodavstvo o hospitalizaciji duševnih bolesnika, strane 786-788.
  26. ^ ODBOR ZA ODBRANU SLOBODE MISLI I IZRAŽAVANjA, .Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja. Saopštenja i drugi dokumenti. Priredio Kosta Čavoški. Izdavač Službeni glasnik 2009. godine, strane 477-480, 343-356, 357, 358, 66-68, 76-83, 107, 162-164, 325, 451, 464, 477, 480.
  27. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, strane 97-102, 113-116, 638, 255, 384, 583, 838-846.
  28. ^ ODBOR ZA ODBRANU SLOBODE MISLI I IZRAŽAVANjA, Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja. Saopštenja i drugi dokumenti. Priredio Kosta Čavoški. Izdavač Službeni glasnik 2009. godine, strane 343-356.
  29. ^ Tomislav Krsmanović "KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud?" Izdavač je Vedes, Beograd 2004., dopis Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja SKUPŠTINI SRBIJE i SKUPŠTINI SFRJ od 6. januara 1986. godine i reakcijama javnosti i državnih organa, strane 122-132.
  30. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Peti tom 1993-2004. PUZZLE. ISCELjENjE DUŠA BALKANSKIH NARODA" , Izdavač Glas crkve, KRIVIČNA PRIJAVA I DRUGI PODNESCI SUDOVIMA u vezi zaplene arhive, strane 1007-1009.
  31. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Peti tom 1993-2004. PUZZLE. ISCELjENjE DUŠA BALKANSKIH NARODA" , Izdavač Glas crkve, Tužba za naknadu štete podneta Prvom opštinskom sudu u Beogradu 28. maja 1994 godine, strane 248-260.
  32. ^ Ustavni sud Srbije (predmeti Už 4637/2019 i 13667/21), Crna knjiga TUŽBA ZA NAKNADU ŠTETE (Broj 1 i Broj 2)
  33. ^ Tomislav Krsmanović Saga o ..ićima, Četvrti tom 1979-1992, strane 385-392, 595-607, 754-757
  34. ^ Narodna biblioteka Srbije Monografija profesora dr. Koste Čavoškog "Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja, Saopštenja i drugi dokumenti", izdavač Službeni glasnik Republike Srbije 2009. godine strane: 343, 451, 477. Monografija dr. Srđe Cvetkovića "Između srpa i čekića, Politička represija u Srbiji 1953-1985", izdavač Institut za savremenu istoriju 2011. godine, strana 547, fusnota 607 pri dnu, strana 548, fusnote 609, 610, strana 549, fusnota 613, strana 552, fusnota 622, strana 554, fusnote 626, 627, strana 555,fusnota 630, strana 555, poslednji pasus pri dnu, strane 556, 557, 558. Veliki broj saopštenja i izveštaja Pokreta za zaštitu ljudskih prava je prikazan u knjizi monografiji SAGA O...IĆIMA Šesti tom 2005-2017 Tomislava Krsmanovića. Predstavljeni su pod brojevima od 1 na strani 1951, do dokumenta pod brojem 518 na strani 3211. Lični sajt
  35. ^ „Home | jonathangullible” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-10-29. 
  36. ^ Tomislav Krsmanović "KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud?" Izdavač je Vedes, Beograd 2004.
  37. ^ Tomislav Krsmanović "KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud?" Izdavač je Vedes, Beograd 2004., Prema komparativnoj analizi psihijatrijske represije u Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu, januar 1989. godine, strane 172-190.
  38. ^ Tomislav Krsmanović "KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko je ovde lud?" Izdavač  Vedes, Beograd 2004., Dodela priznanja ISIL-a Bruce Evoy Memorial Award 1999. godine u Parlamentu Danske u Kopenhagenu, strana 25.
  39. ^ Priznanja međunarodnih organizacija. Bruce Evoy Memorial Award u Kopenhagenu 22. marta 1999. godine - Priznanja LI Liberty International - Dalas, Teksas , ići na odeljak PRIZNANjA. Tomislav Krsmanović "KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko ovde lud?" Izdavač je Vedes, Beograd 2004., Izveštaj Američkog helisinškog posmatračkog odbora 1983. godine, strane 96-98, Svetske asocijacije psihijatrije iz 1986. godine, strane 168,169, Radio France Internationale 1989. godine, strane 196, 197.
  40. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Peti tom 1993-2004. PUZZLE. ISCELjENjE DUŠA BALKANSKIH NARODA" , Izdavač Glas crkve, strane: Tomislav Krsmanović dobio međunarodno priznanje ISIL-a Bruce Evoy Memorial Award 20. marta 1999. godine strana 792, strane 33, 34, 35, 36.
  41. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve , strane 892, 29, 331, 345, 346, 420, 433, 451, 452, 454, 468, 514, 551, 571, 589, 629, 691, 692, 715, 730, 837, 926, 931, 979, 1027, 1120, 1121, 1227, 1228, 1269, 1270, 1351.
  42. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, strane 848-850. .Objavljeno u časopisu Naša reč u Engleskoj.
  43. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Treći tom. 1965-1978. Roman o Briselu. Cold war. Le quart." , Izdavač Glas crkve, Šabac. Čehoslovačka povelja 1977. godine - ogromno ohrabrenje i potvrda ličnih stavova, strana 1034,1035.
  44. ^ SANU. Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Odboru za proučavanje genocida. Prezentacija zaključaka istraživačkog projekta "Kako politički kvaliteti utiču na društveni položaj", Tomislav Krsmanović "Ljudska prava - crna rupa, samoproždiranje nacije i države" Izdavač Vedes, Beograd, 2006. - od strane 98 do strane 104., Sociološki pregled, Godina - 1980 - broj 2, Kritička analiza studije "Društveni slojevi i društvena svest", 1977. godina, strana 85.
  45. ^ PREDLOG STAVOVA  PIOKRETA ZA ZAŠTITU LjUDSKIH PRAVA  U VEZI PROMENA ZAKONA  KOJI REGULIŠU PRISILNU HOSPITALIZACIJU  DUŠEVNIH BOLESNIKA Tomislav Krsmanović KAZNENA PSIHIJATRIJA 1975-2001. Ko ovde lud?" Izdavač  Vedes, Beograd 2004" strane 198-207.
  46. ^ Lični dopis Sudiji za prekršaje Ooštine Voždovac, 17.9.1982 godine. Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Četvrti tom. 1979-1992. Tajna zavera Jugoslavije protiv Jugoslavije, iz dana u dan. Viđeno iznutra od insajdera" , Izdavač Glas crkve, strane 385-392.
  47. ^ Ocena višepartijskih izbora u Srbiji. Decembar 1990. godine Tomislav Krsmanović "Ljudska prava - crna rupa, samoproždiranje nacije i države" Izdavač Vedes, Beograd, 2006., strana 151, 165, 185, 190, 191.
  48. ^ Opasno ugrožena porodica 1999. godina. Tomislav Krsmanović "Ljudska prava - crna rupa, samoproždiranje nacije i države" Izdavač Vedes, Beograd, 2006., strana 235.
  49. ^ 8. maj 2002. godine. Izlaganje Tomislava Krsmanovića na Skupu dijaspore u Beogradu u Domu VJ u Beogradu, Pravo glasa za Dijasporu. Tomislav Krsmanović "Ljudska prava - crna rupa, samoproždiranje nacije i države." Izdavač Vedes, Beograd, 2006., strane 221, 224.
  50. ^ Publikovao je knjigu The Adventures of Jonathan Gullible Kena Skulanda profesora Havajskog univerziteta i tadašnjeg predsednika ISIL-a na devet balkanskih jezika. U sledećim godinama je ta knjiga postala svetski bestseler, prevedena na 51 svetski jezik. The Adventures of Jonathan Gullible https://www.jonathangullible.com. Publikovao je takođe knjigu američke naučnice dr. Ruwart, Mary Healing Our World: The Other Piece of the Puzzle. (Isceljenje našeg sveta) na srpskom, makedonskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku. Official site of dr. Mary Ruwart. Dobio je priznanje Bruce Evoy Memorial Award u Kopenhagenu 22. marta 1999. godine - Priznanja LI Liberty International - Dalas, Teksas - https://liberty-intl.org LI Liberty International - Dalas, Teksas , ići na odeljak PRIZNANjA. Profesor Državnog Havaji Univerѕiteta SAD u Honolulu Ken Skuland, tadašnji predsednik ISIL-a i pređašnji savetnik Predsednika SAD Buša Starijeg je posetio Tomislava Krsmanovića u zavičaju u selu Uzovnica, kod Ljubovije, Srbija, od 23. do 26. jula 2005. godine, Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Šesti tom 2005-2017. Pijanac krive Drine." , strane 215-235.
  51. ^ Tomislav Krsmanović "SAGA O...IĆIMA Šesti tom 2005-2017. Pijanac krive Drine. Očekujući svetlost sa nekih dalekih zvezda." , strane  15,16.
  52. ^ Dobitnik je međunarodnog priznanja ISIL Bruce Evoy Memorial Award, u Parlamentu Danske u Kopenhagenu 22. marta 1999. godine za knjigu o zloupotrebi psihijatrije i za doprinose borbi protiv zloupotrebe psihijatrije, za publikovanje libertrijanskih knjiga na balkanskim jezicima. Rezultati konkursa "Od slova do simbola" u okviru manifestacije "Stiška svitanja"Rezultati konkursa Kutije ljubavi 2019/2020Zastupljen u brojnim književnim zbornicima, kao što je zbornik priča "Belgradijana: beogradski muzej priča", Klub putnika, Tajnu reka pripoveda, Snaga prijateljstva - Amity, Književne vertikale, Zbornik čuvara prirode, Zlatno pero, Zbornik ljubavi, Kreativna radionica Balkan

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]