Treperenje (ekran)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Treperenje ekrana

Treperenje je pojava oslabljenog osvetljenja između ciklusa prikaza slike na ekranu, a posebno na računarskim monitorima sa katodnom cevi. Ova pojava može biti i posledica male frekvencije promene polariteta zatvarača na ekranima sa tečnim kristalom, gde nesavršenost u izradi dovodi do blagog treperenja slike. Takođe, neisprasvnost nekog dela ekrana može izazvati ovaj efekat. Najčešće je to kvar na napajanju pozadinskog osvetljenja ili dotrajalost fluorescentne cevi. Treperenje može nastati i iz programskih razloga. Tačnije, može ga izazvati programer namerno radi stvaranja iluzije o poboljšanju mogućnosti ili slučajno programskim greškama.

Ekran sa katodnom cevi[uredi | uredi izvor]

Katodna cev

Katodna cev je posebna vrsta elektronske cevi u kojoj se elektroni fokusiraju i udaraju u fluorescentni zastor, proizvodeći vidljivu tačku na ekranu. Treperenje se javlja kod katodnih cevi kada je stopa osvežavanja niska, i tom prilikom osvetljenost opada dovoljno dugo da ga ljudsko oko može primetiti. Na većini ekrana, fosforski elementi brzo gube svoju pobudu između prebrisavanja elektronskog topa, a njihov odsjaj nije u stanju da popuni takve praznine. Ako bi fosforski elementi duže zadržavali svoj odsjaj to bi dovelo do gubljenja treperenja ali bi ekrani tada bili nepogodni za reprodukciju slike sa brzim promenama. Na primer, ako je vertikalno osvežavanje ekrana sa katodnom cevi podešeno na 60 Hz, većina ekrana će izazvati efekat treperenja, osim ako su njihovi fosforni elementi sposobni da zadrže duži odsjaj. Većina ljudi smatra da frekvencija osvežavanja od 70 - 90 Hz omogućava izbegavanje treperenja na katodnim cevima. Upotreba frekvencija osvežavanja iznad 120 Hz nije uobičajeno zato što neznatno smanjuje treperenje a može uticati na limitiranje rezolucije ekrana.

Ekran sa tečnim kristalom[uredi | uredi izvor]

Ekran sa tečnim kristalom

Kod ekrana sa tečnim kristalom (engl. liquid crystal display) situacija je potpuno drugačija. On funkcioniše tako što se svetlost koju proizvodi pozadinsko osvetljenje kontrolisano propušta kroz polarizacionu foliju i tanak element tečnog kristala koji je sačinjen od elementarnih „zatvarača“. Svaki piksel ima svoj zatvarač koji propušta pozadinsko osvetljenje određenim intenzitetom u zavisnosti od dovedenog jednosmernog napona. Zatvarač zadržava nivo prozirnosti čak i ako se slika osvežava. Ipak, dugotrajno izlaganje zatvarača naponu istog polariteta bi moglo da dovede do njegovog oštećenja, pa se polaritet stalno menja. Teoretski, zatvarač bi trealo da zadrži isti nivo prozirnosti bez obzira na polaritet, ali u praksi se ipak malo razlikuje. Kako se inverzija polariteta obavlja na oko 30 Hz, postoji mogućnost da se treperenje ipak primeti. To je upravo tehnološka nesavršenost koja u zavisnosti od svog kvaliteta umnogome diktira cenu samog uređaja. Pozadinsko osvetljenje radi na frevenciji od 150 - 250 Hz pa se neispravnosti na stepenu napajanja osvetljenja mogu manifestovati kao treperenje. Ono nastaje onda kada napajanje pozadinskog osvetljenja izgubi svoju stabilnost i kontinualan rad. Pozadinsko osvetljenje ekrana sa tečnim kristalom uglavnom se izvodi pomoću fluorescentnih cevi koje usled dotrajalosti mogu izgubiti na svom intenzitetu ili počinju da trepere.[1]

Fizionomija oka[uredi | uredi izvor]

Još jedan faktor koji utiče na treperenje je periferni vid. Ljudsko oko je najosetljivije na treperenje na rubovima vidnog polja, a najmanje osetljivo u centru pogleda (oblast u fokusu). Kao rezultat toga, kako je veći deo našeg vidnog polja zahvaćen površinom ekrana, postoji potreba za većom brzinom osvežavanja. To je razlog zašto računarski monitori rade na frekvencijama od 70 - 90 Hz, dok televizori, koji se gledaju sa veće udaljenosti, rade na prihvatljivih 50 - 60 Hz.

Programski uzroci[uredi | uredi izvor]

Treperenje koje izaziva neprijatnost za oko, često je posledica programskih grešaka a ne nedostataka uređaja. Programsi izazvano treperenje je posledica neuspeha računarskog programa da održi dosledno svoj grafički prikaz. Kada nije moguće postaviti svaki piksel samo jednom, može se koristiti duplo baferovanje. Ova metoda podrazumeva iscrtavanje u baferu mimo ekrana, a zatim njegovo kopiranje na ekran odjednom. Iako ova tehnika smanjuje posledice programskog treperenja, može biti veoma neefikasna zbog svoje brzine. Treperenje se namerno koristi od strane pogramera na starijim sistemima kako bi stvorili iluziju o većim mogućnostima ili bojama koje zapravo nisu podržane. To se postiže brzim promenama više dostupnih boja na nekom delu ekrana kako bi se simulirala boja koja ne postoji u paleti mogućih, a dobija se mešanjem upotrebljenih boja. Takođe, programeri koriste i brze promene u slici da bi simulirali transparentnost koji sam sistem ne može da podrži. Video uređaji izvan monitora takođe mogu izazvati treperenje forsiranjem nepodržane rezolucije, pogrešnim osvežavanjem ili umekšavanjem ivica (engl. aliasing). [2]

Uticaj na zdravlje[uredi | uredi izvor]

Bilo koji vid treperenja može imati negativne posledice po zdravlje ljudi. Dugotrajno sedenje i gledanje u ekran samo po sebi već nosi negativne konsekvence po zdravlje kao što su problemi sa kičmenim stubom, isušenost i iritacija oka, pogoršanje vida, anksioznost, nesanica... Treperenje uopšteno tu situaciju dodatno pogoršava.

Osvežavanje ekrana sa katodnom cevi može izazvati razne simptome kod osetljivih njudi, kao što su glavobolje, bol u očima, zamućenje vida, anksioznost i napade kod epileptičara. Filteri za ekran mogu smanjiti njegove loše uticaje. Veća brzina osvežavanja takođe može smanjiti ove efekte. Kako je treperenje najizraženije na rubu vidnog polja ne postoji očigledan rizik od ekrana sa katodnom cevi, ali dugo izlaganje može izazvati neku vrstu šoka mrežnjače čak i ako se gledaju iz daljine. Može dovesti do neke vrste mučnine izazvane neslaganjem detektora pokreta u unutrašnjem uhu i pokreta koje možemo da vidimo. Simptomi uključuju i vrtoglavicu, umor, glavobolje i u nekim slučajevima ekstremne mučnine. Simptomi obično nestaju nakon nedelju dana bez korišćenja ekrana sa katodnom cevi, i obično traju samo nekoliko sati, osim ako je izloženost trajala tokom dugog perioda.

Preporuke[uredi | uredi izvor]

Obzirom da treperenje negativno utiče na nas u svakom smislu, potrebno je preduzeti sve mere kako se ove pojave rešiti. U najvećem broju slučajeva dovoljno je samo prilagoditi frekvenciju osvežavanja ekrana na onu koja ne izaziva treperenje. U onim posebnim slučajevima kada treperenje izaziva dotrajalost uređaja, potrebno ga je zameniti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Inversion (pixel-walk) - Lagom LCD test”. Lagom.nl. 2. 5. 2008. Pristupljeno 11. 6. 2014. 
  2. ^ „Tutorials”. Catch22. Arhivirano iz originala 14. 07. 2014. g. Pristupljeno 11. 6. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]