Тридесет шест погледа на планину Фуџи

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Serija grafika
Trideset šest pogleda na planinu Fudži
Otisak Velikog talasa kod Kanagave, najpoznatije grafike u seriji, koji se čuva u Metropoliten muzeju u Njujorku
UmetnikKacušika Hokusaj
Godina1830 - 1832.
PravacUkijo-e
Tehnikagrafika (drvorez)

Trideset šest pogleda na planinu Fudži Fugaku Sanjūrokkei (japanski: 富嶽三十六景) serija je grafika drvoreza japanskog ukijo-e umetnika Kacušike Hokusaja (1760–1849). Serija obuhvata niz pejzaža na kojima je prikazana planina Fudži gledana sa različitih lokacija, u različitim periodima godine i klimatskim uslovima. Kasnije je umetnik, zbog velike popularnosti koju su grafike postigle, prvobitnoj seriji dodao još 10.

Serija je nastala u periodu od 1830. do 1832. godine, kada je Hokusai imao već 70 godina i bio na vrhuncu karijere, a objavio ju je Nišimura Johači (Nishimura Yohachi), jedan od vodećih izdavača drvoreza u Japanu s kraja 18. veka.[1][2] Tri najpoznatije grafike u ovoj seriji su: Veliki talas kod Kanagave, Fini vetar, Vedro jutro i Oluja sa grmljavinom ispod vrha.[1] Manje poznata Kajikazava u provinciji Kai takođe se smatra jednim od najboljih dela serije.[3] Trideset i šest pogleda na planinu Fudži smatra se neospornim remek-delom iz opusa štampe u boji ovog umetnika.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Planina Fudži je popularna tema japanske umetnosti zbog svog kulturnog i verskog značaja. Ovo verovanje se može pratiti do Priče o sekaču bambusa, u kojoj boginja ostavlja eliksir života na vrh ove planine. Prema istoričaru Henriju Smitu[4] „Od davnina se na planinu Fudži gledalo kao na izvor tajne besmrtnosti, tradicije koja je bila u srži i Hokusajeve opsesije ovom planinom“.[5]

Svaka grafika tehnikom drvoreza. Crtež na papiru bio bi zalepljen na drveni blok kao šema za rezbarenje, ali se tokom tog procesa gubio originalni Hokusajev dizajn se stoga gubi u procesu. Blok je zatim prekrivan bojom i otiskivan na papir da bi se stvorila slika. Složenost Hokusajevih slika uključuje širok spektar boja koje je koristio, što je zahtevalo upotrebu posebnog bloka za svaku boju koja se pojavljuje na slici.

Najraniji otisci u seriji su napravljeni uglavnom plavim tonovima (ajzuri-e), uključujući ključne blokove koji daju konture.[2] Hokusaj je intenzivno koristio prusko plavi pigment, koji je tada bio novina u Japanu, koja je stigla iz Evrope i učinio ga popularnim. Tek kada je izdavač Nišimura Johači bio siguran u uspeh serije, otisci su napravljeni u više boja (nishiki-e). Nišimura je planirao da proširi seriju na više od stotinu otisaka, ali je objavljivanje stalo na četrdeset šest.[6]

Najpoznatija pojedinačna grafika iz serije širom sveta je poznata kao Veliki talas iz Kanagave. To je Hokusajevo najslavnije delo i često se smatra najprepoznatljivijim delom japanske umetnosti na svetu. Još jedno kultno delo iz ove serije je Fini vetar, Vedro jutro, takođe poznato kao Crveni Fudži, koji je opisan kao „jedna od najjednostavnijih i istovremeno najistaknutijih japanskih grafika“.[7]

Uticaj[uredi | uredi izvor]

Hokusajeva serija Trideset šest pogleda na planinu Fudži najpoznatija je serija žanra ukijo-e koja se fokusira na planinu Fudži. Postoji nekoliko drugih radova na istu temu, uključujući istoimenu seriju takođe japanskog slikara Andoa Hirošigea (1797 – 1858), nastalu kasnije, kao i sledeću Hokusaijevu Sto pogleda na planinu Fudži, nastalu u periodu 1834-1835.[5]

U svojoj knjizi o Hokusaju iz 1896. francuski likovni kritičar Edmond de Gonkur napisao je da je, uprkos „prilično grubim bojama“, to „album koji inspiriše pejzaže današnjih impresionista“.[2] Francuski umetnik Anri Rivijer (1864–1951), inspirisan Hokusajevim delom, objavio je 1902. set litografija u boji Trideset šest pogleda na Ajfelovu kulu. Ovo je samo jedan od mnogih primera uticaja japanske umetnosti na francusku umetnost kasnog 19. i 20. veka, koji se označava pojmom ”japonizam” (franc. Japonisme)

Grafike[uredi | uredi izvor]

Originalnih 36[uredi | uredi izvor]

Br. Slika Naziv Naziv na japanskom i izgovor
1
Veliki talas kod Kanagave (Prefektura Kanagava) 神奈川沖浪裏

Kanagawa oki nami-ura

2
Fini vetar, Vedro jutro, poznata i kao Južni vetar, vedro nebo ili Crveni Fudži 凱風快晴

Gaifū kaisei

3
Oluja sa grmljavinom ispod vrha 山下白雨

Sanka hakuu

4
Ispod mosta Manen u Fukagavi 深川万年橋下

Fukagawa Mannen-bashi shita

5
Sundai, Edo (danas Tokio) 東都駿台

Tōto sundai

6
Enza bor u Aojami (danas deo Tokija) 青山円座松

Aoyama enza-no-matsu

7
Senju, Musaši But 武州千住

Bushū Senju

8
Prelaz Inume, Košu (danas provincija Kai) 甲州犬目峠

Kōshū inume-tōge

9
Pogled na Fudži sa polja u provinciji Ovari 尾州不二見原

Bishū Fujimigahara

10
Ejiri u provinciji Suruga 駿州江尻

Sunshū Ejiri

11
Skica prodavnice Mitsui u Surugi u Edu 江都駿河町三井見世略図

Kōto Suruga-cho Mitsui Miseryakuzu

12
Zalazak sunca preko mosta Rjogoku sa obale reke Sumida u Onmajagašiju 御厩川岸より両国橋夕陽見

Ommayagashi yori ryōgoku-bashi yūhi mi

13
Sazai sala – Hram pet stotina Arhata 五百らかん寺さざゐどう

Gohyaku-rakanji Sazaidō

14
Čajdžinica u Koišikavi. Jutro posle snežnih padavina 礫川雪の旦

Koishikawa yuki no ashita

15
Šimomeguro (Šimomeguro je deo Tokija) 下目黒

Shimomeguro

16
Vodenica u Ondenu 隠田の水車

Onden no suisha

17
Ostrvo Enošima u provinciji Sagami 相州江の島

Soshū Enoshima

18
Obala zaliva Tago, Ejiri u Tokaidu 東海道江尻田子の浦略図

Tōkaidō Ejiri tago-no-uraryakuzu

19
Jošida u Tokaidu 東海道吉田

Tōkaidō Yoshida

20
Morski put provincije Kazusa 上総の海路

Kazusa no kairo

21
Nihonbaši most u Edu 江戸日本橋

Edo Nihon-bashi

22
Brana na reci Sumida 隅田川関屋の里

Sumidagawa Sekiya no sato

23
Zaliv Noboto 登戸浦

Noboto-ura

24
Ostrvo Hakone u provinciji Sagami 相州箱根湖水

Sōshū Hakone kosui

25
Planina Fudži ogleda se u jezeru Kavaguči, pogled sa prelaza Misaka u provinciji Kai 甲州三坂水面

Kōshū Misaka suimen

26
Hodogaja na Tokaidu 東海道保土ケ谷

Tōkaidō Hodogaya

27
Reka Tama u provinciji Musaši 武州玉川

Bushū Tamagawa

28
Hram Asakusa Hongan-ji u istočnoj prestonici (Edo, danas Tokio) 東都浅草本願寺

Tōto Asakusa honganji

29
Ostrvo Tsukuda uprovinciji Musaši 武陽佃島

Buyō Tsukuda-jima

30
Plaža Šičiri u provinciji Sagami 相州七里浜

Soshū Shichiri-ga-hama

31
Umezava u provinciji Sagami 相州梅沢庄

Soshū umezawanoshō

32
Kajikazava u provinciji Kai 甲州石班沢

Kōshū Kajikazawa

33
Prelaz Mišima u provinciji Kai 甲州三嶌越

Kōshū Mishima-goe

34
Planina Fudži sa planina provincije Totomi 遠江山中

Tōtōumi sanchū

35
Pogled na planinu Fudži preko jezera Suva (Jezero Suva u provinciji Šinano) 信州諏訪湖

Shinshū Suwa-ko

36
Ušibori u provinciji Hitači 常州牛掘

Jōshū Ushibori

Dodatnih 10[uredi | uredi izvor]

Br. Slika Naziv Naziv na japanskom i izgovor
1
Brdo Goten-iama, Šinagava na Tokaidu 東海道品川御殿山の不二

Tōkaidō Shinagawa Goten'yama no Fuji

2
Skladište drveta u Honjou 本所立川

Honjo Tatekawa

3
Fudži u pogledu Jusendžu Kagaija 従千住花街眺望の不二

Senju Hana-machi Yori Chōbō no Fuji

4
Nakahara u provinciji Sagami 相州仲原

Sōshū Nakahara

5
Ono-šinden u provinciji Suruga 駿州大野新田

Sunshū Ōno-shinden

6
Uspon na Fudži 諸人登山

Shojin tozan

7
Plantaža čaja Katakura u provinciji Suruga 駿州片倉茶園の不二

Sunshū Katakura chaen no Fuji

8
Pogled na Fudži iz Kanaje na Tokaidu 東海道金谷の不二

Tōkaidō Kanaya no Fuji

9
Zora u Isavi u provinciji Kai 甲州伊沢暁

Kōshū Isawa no Akatsuki

10
Pogled na Fudži sa reke Minobu 身延川裏不二

Minobu-gawa ura Fuji

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Mnogi muzeji poseduju ovu seriju grafika i ona se povremeno izlaže. U proleće 2012. svih četrdeset šest grafika predstavljeno je na izložbi „Hokusai: 36 pogleda na planinu Fudži“ u Galeriji umetnosti Frir i galeriji Arthur M. Sakler, Smitsonianovim muzejima azijske umetnosti. Trideset i šest pogleda na planinu Fudži je prikazano i u Muzeju lepih umetnosti u Bostonu, kao deo izložbe Hokusajevih dela, avgusta 2015.[8] Serija je takođe bila izložena i u Nacionalnoj galeriji Viktorije u Melburn, kao deo izložbe o Hokusaju, oktobra 2017. Tada su bile prikazana dva otiska Velikog talasa sa Kanagave, jedan koji poseduje sama galerija i drugi iz Muzeja ukijo-e-a u Japanu.[9]

Jedna serija, koja se nalazila na kruzeru Kosta Konkordija, izgubljena je tokom brodoloma 13. januara 2012. godine.[10]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Calza, str. 30
  2. ^ a b v g Calza, str. 470
  3. ^ Calza, str. 472
  4. ^ Smith, Henry (1988). One Hundred Views of Mount Fuji (na jeziku: engleski). Thames and Hudson. ISBN 9780500235188. 
  5. ^ a b Smith
  6. ^ Calza, str. 230
  7. ^ Calza, str. 471
  8. ^ „"Hokusai" Features Legendary Artist, Best Known for Iconic "Great Wave". Museum of Fine Arts Boston. 4. 3. 2015. Pristupljeno 1. 4. 2023. 
  9. ^ „HOKUSAI”. National Gallery of Victoria. 19. 4. 2017. Pristupljeno 1. 4. 2023. 
  10. ^ „KATSUSHIKA HOKUSAI”. galleryIntell. Pristupljeno 1. 4. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nagata, Seiji (1999). Hokusai: Genius of the Japanese Ukiyo-e. Kodansha, Tokyo.
  • Katsushika, Hokusai (1988). Smith, Henry D. II, ur. One Hundred Views of Mt. Fuji. New York: George Braziller. ISBN 0-8076-1195-6. 
  • Calza, Gian Carlo (2003). Hokusai. Phaidon. ISBN 0714844578. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]