Pređi na sadržaj

Uroš Šuvaković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Uroš Šuvaković
Datum rođenja1970.
Mesto rođenjaBeogradSFRJ
RoditeljiVojislav Šuvaković

Uroš Šuvaković (Beograd, 1970) srpski je političar,[1] stručnjak za bezbednost, i redovni profesor na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Roditelji su mu bili lekar Vojislav Šuvaković i učiteljica Ružica rođ. Marković. Diplomirao je (na smeru za društveno-političke odnose, 1995), magistrirao (iz oblasti metodologije, 2000) i doktorirao iz oblasti političke sociologije 2004. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Uroš Šuvaković je bivši generalni sekretar Mladih socijalista, bivši službenik Državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije,[3] predsednik Udruženja "Sloboda"[4] i nekadašnji profesor na Prištinskom univerzitetu sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici.[5]

Akademska karijera[uredi | uredi izvor]

Redovni je profesor za užu naučnu oblast Sociologija na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (od marta 2018). Akademsku karijeru je započeo kao asistent-pripravnik (1998) i asistent (2000) na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na predmetu Sociologija. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici predaje u zvanju docenta (2006), vanrednog profesora (2011) i redovnog profesora (2016) za užu naučnu oblast Sociologija. Redovni član Srpske akademije obrazovanja (SAO). Polja njegovog naučnog istraživanja: politička sociologija, metodologija naučnih istraživanja, studije tranzicije i globalizacije, sociologija obrazovanja. Bio je šef Katedre za sociologiju (2009—2012) i prodekan za naučno-istraživački rad (2012—2016) Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, član (2009—2014), a potom i predsednik (2014 – ) Upravnog odbora Instituta za političke studije iz Beograda, zamenik glavnog i odgovornog urednika časopisa Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini (2012—2016), član Uređivačkog i Redakcijskog odbora časopisa Baština, član Saveta Redakcije časopisa Politička revija, član Redakcije časopisa Balkanske sinteze, član Editorial Board of Research Result. Social Studies and Humanities, Russia, član Editorial Board of RUDN Journal of Sociology, Russia, odgovorni urednik za univerzitetska i vanudžbenička izdanja Zavoda za udžbenike, Beograd (od 2013-). Član European Sociological Association (ESA), član International Sociological Association (ISA), član Predsedništva Srpskog sociološkog društva (SSD) po funkciji. Jedan je od osnivača Ogranka SSD za Kosovo i Metohiju i Sekcije za Kosovo i Metohiju Srpskog filozofskog društva. Od 2017. glavni i odgovorni urednik časopisa Sociološki pregled. Član je Kosovskometohijskog odbora Matice srpske.

Autor je više od 150 naučnih članaka objavljenih u zemlji i inostranstvu[traži se izvor], među kojima 6 naučnih monografija i 3 univerzitetska udžbenika. Tri naučna članka je objavio u časopisima rangiranim na WoS[traži se izvor]. Samostalno ili u saradnji sa kolegama priredio je i uredio 10 naučnih zbornika tematskog karaktera ili sa naučnih skupova međunarodnog ili nacionalnog značaja. Istraživač (od 2011) i rukovodilac (2012—2018) na naučno-istraživačkom projektu Kosovo i Metohija između nacionalnog identiteta i evrointegracija (2011—2019), u ranijem projektnom ciklusu istraživač na projektu Parlamentarne političke partije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji 1918-1941 (2006—2010), istraživač na međunarodnom projektu Religiя, nacionalna identičnost i dъržavnost na Balkanite prez XIX-XXI vek, Istoričeski fakultet VTU „Sv. Sv. Kiril i Metodiй“ (Bugarska, 2015-2017).

Za vreme vlasti Slobodana Miloševića radio je u analitici Državne bezbednosti. Nekadašnji dekan Elektrotehničkog fakultetu u Beogradu Branko Kovačević optužio je Šuvakovića da je neposredno umešan u prebijanje studenata tehničkih fakulteta 2000. godine koji su protestovali protiv režima Slobodana Miloševića.[6][7][2]

Predsednik je Upravnog odbora Instituta za političke studije u Beogreadu.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]