Učiteljska borba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Učiteljska borba, je Organ Kluba učitelja-ica socijaldemokrata, pokrenut februara 1911. (dvobroj 1—2), izlazio je pod uredništvom Drag. M. Mihajlovića, za vreme školske godine, mesečno, često u dvobrojima, do juna 1912. godine. Posle prekida za vreme balkanskih ratova, izlazio je ponovo u školskoj godini 1913/14.

U čitavom tom periodu 1911—14. izašlo je 26 brojeva u 18 sveski. Časopis je izlazio u Beogradu, Kragujevcu, Užicu i Velikom Gradištu. Godine 1911, štampan je u 1.000 primeraka i imao je 472 pretplatnika, da bi 1912 broj pretplatnika bio povećan. Tretirao je prosvetno-školska pitanja sa stanovišta društvene korisnosti, ukazivao je na klasni karakter prosvetno-školske politike kao sredstva za održavanje buržoaske vladavine i na nazadnu ulogu zvanične pedagogike u odnosu na razvitak društva. Upoznavao je učitelje sa savremenim pedagoškim shvatanjima, prikazivao položaj učitelja i borio se za njegovo poboljšanje.

Obnovljen je septembra 1919. kao Organ učitelja-ica socijalista-komunista, sa istim urednikom Učiteljska borba je izlazila do decembra 1920, kad je za vreme Obznane zabranjena. U tom periodu izašlo je 14 brojeva u 11 sveski. U leto 1920. štampan je u 3.000 primeraka. Izlazila je u Svilajincu i Kragujevcu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tekst dr Sergije Dimitrijević, naučni savetnik, Beograd u Enciklopediji Jugoslavije JLZ Zagreb 1971. tom 8 str, 413.