Henri Noris Rasel

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Henri Noris Rasel
Lični podaci
Datum rođenja(1877-10-25)25. oktobar 1877.
Mesto rođenjaOjster Bej, Njujork, Njujork, SAD
Datum smrti18. februar 1957.(1957-02-18) (79 god.)
Mesto smrtiPrinston, Nju Džerzi, Nju Džerzi, SAD
ObrazovanjeUniverzitet Prinston
Naučni rad
Poljeastronomija
InstitucijaUniverzitet Prinston
NagradeZlatna medalja
Kraljevskog astronomskog društva
(1921)
Medalja Henrija Drejpera (1922)
Brusova medalja (1925)

Henri Noris Rasel (engl. Henry Norris Russell; Ojster Bej, Njujork, 25. oktobar 1877Prinston, Nju Džerzi, Nju Džerzi, 18. februar 1957) je bio američki astronom, koji je, zajedno sa Ejnarom Hercšprungom, razvio Hercšprung-Raselov dijagram (1910). Godine 1923, u radu sa Frederikom Sondersom, razvio je Rasel-Sondersovo uparenje, poznato i kao LS uparenje.[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rasel je rođen 1877. godine u Ojster Beju, Njujork. Studirao je astronomiju na Univerzitetu Prinston, gde je diplomirao 1897. godine, a doktorirao 1899, pod mentorstvom Čarlsa Ogastesa Janga. Između 1903. i 1905. godine, radio je u Opservatoriji u Kembridžu sa Arturom Robertom Hinksom kao pomoćnik istraživača Karnegijeve institucije i došao je pod veliki uticaj Džordža Darvina.

Vratio se u Prinston da bi postao instruktor astronomije (1905–1908), asistent (1908–1911), profesor (1911–1927) i profesor istraživač (1927–1947). Takođe je bio direktor Opservatorije Univerziteta Prinston od 1912. do 1947. godine. Umro je u Prinstonu, Nju Džerzi 1957, u 79. godini[3]

Novembra 1908. godine, Rasel se oženio sa Lusi Mej Kol. Imali su četvoro dece. Njihova najmlađa ćerka, Margaret, udala se za astronoma Franka K. Edmondsona 1930-ih godina.

Objavljena dela[uredi | uredi izvor]

Rasel je bio koautor uticajnog dvotomnog udžbenika 1927. godine sa Rejmondom Smitom Duganom i Džonom Kvinsijem Stjuartom: Astronomija: Revizija Jangovog priručnika za astronomiju (engl. Astronomy: A Revision of Young’s Manual of Astronomy; Ginn & Co., Boston, 1926–27, 1938, 1945). Ovo je postao standardni astronomski udžbenik u naredne dve decenije. Postojala su dva toma: Solarni sistem (The Solar System) i Astrofizika i astronomija zvezda (Astrophysics and Stellar Astronomy). Udžbenik je popularizovao ideju da su svojstva zvezda (prečnik, površinska temperatura, luminozitet, itd) uveliko predodređena masom i hemijskim sastavom, što je postalo poznato kao Vogt-Raselova teorema (koja uključuje Hajnriha Vogta, koji je nezavisno otkrio tu vezu). S obzirom da se hemijski sastav zvezde postepeno menja sa starošću (obično na nehomogen način), posledica je evolucija zvezda.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dejvid H. Devorkin, Henri Noris Rasel - google books
  2. ^ Džordž Kin Svitnam, The Command of Light - google books
  3. ^ Mehra, Džagdiš; Rehenberg, Helmut (2001). The Historical Development of Quantum Theory, Vol. 1, Part 2. Springer. str. 686—. 
  4. ^ „Book of Members, 1780-2010: Chapter R” (PDF). Američka akadamija umetnosti i nauka. Pristupljeno 14. 4. 2011. 
  5. ^ „Winners of the Gold Medal of the Royal Astronomical Society”. Kraljevsko astronomsko društvo. Arhivirano iz originala 25. 05. 2011. g. Pristupljeno 19. 2. 2011. 
  6. ^ „Henry Draper Medal”. Nacionalna akademija nauka. Arhivirano iz originala 22. 07. 2012. g. Pristupljeno 19. 2. 2011. 
  7. ^ „Past Winners of the Catherine Wolfe Bruce Gold Medal”. Astronomsko društvo Pacifika. Arhivirano iz originala 21. 07. 2011. g. Pristupljeno 19. 2. 2011. 
  8. ^ „Past Recipients of the Rumford Prize”. Američka akadamija umetnosti i nauka. Arhivirano iz originala 27. 09. 2012. g. Pristupljeno 19. 2. 2011. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Biografije[uredi | uredi izvor]

Umrlice[uredi | uredi izvor]